Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je nakon sastanka da se Ukrajini ne može nametnuti nikakav diktat, te naglasio da Europa treba nastaviti podržavati Ukrajinu, prenosi Reuters.

'Pozdravljamo razgovore o mirovnom sporazumu, ali za nas je jasno da to ne može biti diktat', rekao je.

Kazao je i da se Ukrajini mora dopustiti da se sama brani, da nastavi put ulaska u Europsku uniju i da ima vlastitu jaku vojsku. Rekao je da te stvari nisu predmet pregovora.

Scholz se također vratio na ideju reforme fiskalnih pravila EU-a, sugerirajući da bi bilo kakva potrošnja iznad 2% BDP-a za obranu trebala biti isključena iz postojećih ograničenja. Kaže da su potrebni novi izvori financiranja kako daljnja potpora Ukrajini ne bi dolazila kroz rezove u domaćim proračunima i javnim službama.

'Ne smije biti podjele sigurnosti i odgovornosti između Europe i SAD-a', rekao je Scholz novinarima nakon hitnog europskog summita u Parizu. 'Drugim riječima, NATO se temelji na činjenici da uvijek djelujemo zajedno i dijelimo rizik, čime osiguravamo svoju sigurnost. To se ne smije dovoditi u pitanje.'

Tusk: Odnosi Europe i SAD-a ušli su u novu fazu

Poljski premijer Donald Tusk kazao je da su svi sudionici sastanaka imali 'slična stajališta' o svim ključnim pitanjima. Na sastanku, dodao je, nisu donesene nikakve obvezujuće odluke, nego je bilo važno uskladiti stavove svih saveznika. Tusk ne napomenuo kako su odnosi Europe i SAD-a ušli u 'novu fazu' pod Trumpom, jer su europski čelnici shvatili da je vrijeme da postanu samopouzdaniji i radikalno povećaju izdatke za obranu.

Tuska su pitali o bilo kakvom potencijalnom raspoređivanju poljskih trupa u Ukrajini . Rekao je sastanak nije ništa promijenio u poljskom stavu, ali je naglasio važnost poljske potpore u logistici i šire humanitarne potpore Ukrajini.

'Ako je moguće ponuditi sigurnosna jamstva kroz prisutnost, sa SAD-om, s NATO-om, onda će Poljska biti aktivna na razne načine, ali ne predviđam slanje poljskih trupa u Ukrajinu', kaže.

Starmer: Američki zaštitni mehanizam za Ukrajinu

Dojmove sa sastanka podijelio je i britanski premijer Kier Starmer.

'U pitanju nije samo budućnost Ukrajine, to je egzistencijalno pitanje za Europu u cjelini i jednom u generaciji trenutak kolektivne sigurnosti našeg kontinenta. Samo trajni mir u Ukrajini koji štiti njezin suverenitet odvratit će Putina od daljnje agresije', rekao je Starmer.

Pozvao je da se pojača pomoć Ukrajini i ponovio da je spreman razmotriti angažiranje britanskih snaga na terenu zajedno s drugima.

'Europa mora odigrati svoju ulogu, a ja sam spreman razmotriti upućivanje britanskih snaga na teren zajedno s drugima, ako postoji trajni mirovni sporazum. Ali mora postojati američka podrška, jer je sigurnosno jamstvo SAD-a jedini način da se Rusija učinkovito odvrati od ponovnog napada na Ukrajinu', rekao je Starmer novinarima.

Rekao je da o tome namjerava dalje razgovarati s američkim predsjednikom Trumpom tijekom njegova posjeta Washingtonu sljedeći tjedan.

'U ovom trenutku moramo prepoznati novu eru u kojoj se nalazimo, a ne se beznadno držati udobnosti prošlosti. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost za našu sigurnost, za naš kontinent', kazao je Starmer.

Slanje vojnika

Talijanska premijerka Giorgia Meloni također se usprotivila slanju mirovnih snaga u Ukrajinu, po izvorima iz njezina ureda.

"Bilo je korisno danas razgovarati o raznim hipotezama. Ona koja predviđa slanje europskih vojnika u Ukrajinu izgleda mi najsloženijom i možda najmanje učinkovitom i s tim u vezi izrazila sam dvojbe Italije", rekla je, po izvorima.

Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da je otvorena za razgovore o slanju vojnika i da Europa mora povećati potporu Ukrajini te potrošnju za vlastitu obranu.

"Rusija sada, nažalost, prijeti cijeloj Europi", rekla je.