Prošle godine na početku ljeta u Splitu na predjelu Mertojak prosvjedovali su građani zbog presušivanja lokalnog potoka Radoševac i tom prilikom je bila potpisivana i peticija koju su predstavnici kotara predali Gradu Splitu
Tada je Vijeće Gradskog kotara Mertojak tražilo očitovanje i reakaciju nadležnih, prije svih od javne institucije Hrvatske vode i splitske tvrtke Vodovod i kanalizacija. Do prošle godine navedeni potok nikada nije presušio. Jedno od objašnjenja koje je građanima tada bilo ponuđeno bilo je iznimna suša u 2012. godini, a koja je navodno prouzročila povlačenje podzemnih voda.
No ove godine imamo sasvim drugačiju situaciju, godina je bila hidrološki povoljna i izuzetno bogata padalinama i zaista se pri kraju ove zime stidljivo pojavilo malo vode u koritu potoka. No i ta mala količina je već u svibnju potpuno nestala. Prije nekoliko dana smo opet provjerili korito potoka i nema ni kapi vode.
Nestanak vode iz korita potoka koje je bilo posebno napravljeno kada se gradio novi dio grada prije tri-četiri desetljeća, građani Žnjana i Mertojaka vezuju uz nekoliko obližnjih gradilišta stambenih zgrada na Žnjanu. Prilikom gradnje tih poslovno-stambenih objekata početkom 2012. godine nestala je voda iz potoka, ali nije poznato gdje je i je li je preusmjerena i što se zapravo dogodilo
Više puta reagirali su brojni građani koji svakodnevno borave u parku Mertojak uz korito potoka. Već su vidljive i štete za okoliš i životinjski svijet, pa su, primjerice, nestale ptice iz parka. Inače, park na Mertojaku u ambijantalnom i urbanističko-arhitektonskom smislu predstavlja pravi biser grada, a činjenica da je u parkovnoj arhitekturi oblikovano i korito za potok je jedinstvena, čak ni na opjevanom Marjanu zapravo nema tekuće vode ili potoka.
Sada imamo situaciju da ni ovoga ljeta, kada je susjedni potok Trstenik prebogat vodom, u potoku Radoševac nema ni kapi. Prošlogodišnji argumenti i pojašnjenja iz Hrvatskih voda i splitske tvrtke Vodovod i kanalizacija nakon viđenog definitivno više nisu uvjerljiva.
Zbog svega navedenog bez oklijevanja se može ustvrditi da se u konkretnom slučaju pogoduje građevinskim tvrtkama koje na veliko grade na tom području. Nelagodu izaziva i činjenica da do sada nijedna institucija nije reagirala u stručnom smislu na drastičan primjer ekocida. Nije se na terenu zapravo ozbiljno i temeljito pokušalo ustvrditi što je pravi uzrok presušivanju potoka. Na kraju, u lijepom planiranom parku koji je do lani i u vrućim ljetnim mjesecima odisao svježinom, sada nema više te svježine, a presušeno korito izgleda deprimirajuće i higijenski vrlo upitno.
