'Tijekom vikenda očekuje se promjena vremena, lokalno moguće i grmljavinsko nevrijeme uz osvježenje. Osvježenje će se najviše osjetiti na zapadu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu dok će se u Dalmaciji zadržati većinom sunčano i vruće.

Zbog dotoka vrućeg zraka s jugozapada, toplinski je val zahvatio jugoistočni dio Europe i dio Balkana. Sa spuštanjem hladnijeg i vlažnijeg zraka sa sjeverozapada kontinenta, od nedjelje će toplinski val u većem dijelu unutrašnjosti Hrvatske popustiti, a početkom radnog tjedna i na Jadranu.

Vikend je u ljetnim mjesecima većinom rezerviran za putovanja, povratak kući ili put na mjesto odmora. No osim gužvi ovaj put bi probleme mogli, ponajprije u pomorskom prometu, stvarati vjetar te lokalno i grmljavinsko nevrijeme.

Uz spuštanje prostrane termobaričke doline našim će se predjelima približavati hladna fronta koja će se u prvom dijelu nedjelje premjestiti preko naših krajeva.

U nedjelju će na moru zapuhati umjereno i jako jugo i južni vjetar, u unutrašnjosti jugozapadnjak. Mjestimice će biti i olujnih udara. Izraženijih pljuskova i grmljavine najprije će u subotu popodne biti u središnjim krajevima, u noći na nedjelju i u nedjelju ujutro na sjevernom Jadranu i u gorskim predjelima, a zatim i još ponegdje u unutrašnjosti. Najveća vjerojatnost za grmljavinsko nevrijeme je na sjevernom Jadranu', kažu iz DHMZ-a.

Stožer civilne zaštite: Kako se zaštititi od velikih vrućina

Iz Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, pak, stiže posebno priopćenje sa savjetima za zaštitu od velikih vrućina.

"Vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Štetni učinci vrućina na zdravlje u velikoj se mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom uz istovremenu zaštitu od bolesti uzrokovane koronavirusom,

Za vrijeme trajanja velikih vrućina treba se pridržavati savjeta zdravstvenih ustanova.

Između ostaloga, savjetuje se:

• rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije
  
• piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera
  
• izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima
  
• osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta. nositi laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca
  
• rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak.
  
• danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu
  
• isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu
  
• izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima
  
• ne ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu. redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci - za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja
  
• ako imate zdravstvene probleme potražiti savjet liječnika.