Volodimir Zelenski smatra da Europa neće biti u stanju nadomjestiti američku potporu Ukrajini ako je Donald Trump povuče. Izjavio je to uoči njegove ključne diplomatske misije, možda najvažnije od početka ruske invazije u veljači 2022. godine

'Neki govore da bi Europa mogla osigurati sigurnosna jamstva bez Amerikanaca, a ja uvijek kažem - ne', izjavio je Zelenski tijekom intervjua za Guardian. 'Sigurnosna jamstva bez Amerike nisu prava sigurnosna jamstva', ustvrdio je.

Trump je ranije izjavio kako želi okončati rat u Ukrajini, no kritičari strahuju da bi američki posredovani sporazum mogao prisiliti Ukrajinu na kapitulaciju pred zahtjevima Vladimira Putina. Zelenski, premda otvoren za pregovore, želi to učiniti iz 'pozicije snage'. Kao dio te strategije, najavio je unosne rekonstrukcijske ugovore i povlastice za američke tvrtke kako bi zadobio Trumpovu naklonost.

'Oni koji nam pomažu spasiti Ukrajinu imat će priliku sudjelovati u njenoj obnovi, zajedno s ukrajinskim poduzećima', rekao je Zelenski, dodajući kako je spreman iznijeti detaljan plan tih mogućnosti.

Ovaj tjedan Zelenski će otputovati na Minhensku sigurnosnu konferenciju, gdje planira sastanak s američkim potpredsjednikom JD Vanceom, inače skeptikom prema ukrajinskom pitanju unutar Trumpova kruga. Prošle godine, Vance se odbio sastati sa Zelenskim i izjavio da ga ne zanima što će se dogoditi s Ukrajinom.

Trump je u petak rekao da će se vjerojatno ovog tjedna sastati sa Zelenskim kako bi razgovarali o okončanju rata. U intervjuu za Fox News u ponedjeljak, Trump je rekao kako je SAD u posljednjih nekoliko godina potrošio stotine milijardi dolara na Ukrajinu. 'Možda će postići dogovor, možda neće, možda će jednog dana biti Rusi, možda neće, ali mi ćemo uložiti sav taj novac tamo i rekao sam da želim da se vrati', rekao je Trump.

U nedjelju je izvijestio da je bio u kontaktu s Putinom, ne precizirajući kada. Kremlj te kontakte nije ni potvrdio ni demantirao.

Zelenski Trumpu nudi vrijedne minerale

Osim sastanaka s članovima Trumpova tima, Zelenski očekuje susrete s ključnim američkim senatorima. Iako još nije dogovoren datum susreta s Trumpom, mogućnost sastanka u Washingtonu ostaje otvorena. 'Naši timovi rade na dogovoru termina. Spreman sam čim se sve potvrdi', rekao je Zelenski, govoreći u dvorani unutar strogo čuvane predsjedničke administracije u Kijevu.

Kako bi povećao šanse američke podrške, Zelenski koristi argumente financijskih i strateških interesa. Američki prioritet u eksploataciji ukrajinskih 'rijetkih zemnih metala' te izgradnji infrastrukture nakon rata ključni su elementi njegove taktike. 'Radi se ne samo o sigurnosti, već i o novcu', naglasio je, aludirajući na potencijal za stvaranje radnih mjesta u Ukrajini i profita za američke kompanije.

Ukrajina posjeduje najveće rezerve urana i titana u Europi. Zelenski je naglasio kako nije u interesu SAD-a da te resurse preuzme Rusija i podijeli s državama poput Kine, Sjeverne Koreje ili Irana. Zelenski je u intervjuu istaknuo važnost kontinuirane američke vojne potpore, poput proturaketnih sustava Patriot, koji prema njegovim riječima nemaju europsku alternativu. 'Bez Amerike, sigurnosna jamstva nisu potpuna', rekao je.

S druge strane, francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je europske mirovne snage kao dio poslijeratnih sigurnosnih mjera. No, Zelenski smatra da bi takva misija bila učinkovita samo uz značajan broj vojnika i jasne garancije da će stati protiv Rusije u slučaju nastavka agresije.

Zelenski je priznao važnost susreta s američkom delegacijom prije bilo kakvih razgovora između Trumpa i Putina. Međutim, suzdržao se od otvorene kritike Trumpove taktike. 'Očito je da on ne želi da svi znaju detalje, i to je njegova osobna odluka', rekao je.

Kritizirao Bidena

Na pitanje o ulozi Joea Bidena, Zelenski je rekao da je prerano za konačne ocjene. Premda je kritizirao početnu neodlučnost Bidenove administracije u slanju oružja Ukrajini, priznao je da je zahvalan za pomoć. 'Kasnije ćemo znati sve detalje, što se događalo iza zatvorenih vrata', zaključio je.

Rusija trenutačno kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija na istoku i jugu zemlje, dok se bliži treća godišnjica invazije koju je pokrenula 24. veljače 2022. Ukrajina je u kolovozu prošle godine izvela iznenadnu ofenzivu na regiju Kursk u zapadnoj Rusiji i još uvijek drži dio prvotno osvojenog teritorija, iako se njegova veličina smanjila tijekom ruskih protunapada, piše Hina.

Dužnosnici u Kijevu kažu da je operacija u regiji Kursk trebala zaštititi pogranična područja te da bi zauzeti teritorij mogao poslužiti kao adut u mogućim mirovnim pregovorima, čija je vjerojatnost porasla otkako se Trump vratio na funkciju američkog predsjednika.