EPICENTAR U JEZERU

Ženevi prijeti opasnost od razornog tsunamija

30.10.2012 u 07:35

Bionic
Reading

Oko milijun ljudi koji žive na obalama Ženevskog jezera moglo bi se naći u opasnosti od razornog tsunamija, upozorili su znanstvenici, piše britanski The Telegraph

U šestom stoljeću tsunami na jezeru uništio je nekoliko sela, a veliki val srušio je ženevske gradske zidine i prouzročio brojne žrtve.

Ženevsko jezero

Ženevsko jezero je ledenjačko jezero koje se djelom nalazi u Švicarskoj (60 posto) i Francuskoj (40 posto). Nakon Blatnog jezera, koje se nalazi u Mađarskoj, najveće je jezero u srednjoj Europi. Površina jezera iznosi 582 kilometara četvornih (od čega 348 kilometara četvornih pripadaju Švicarskoj, a 234 kilometra četvorna Francuskoj). Njegova najveća dubina iznosi 310 metara. Prosječna dubina iznosi 154,4 metara, a nalazi sa na nadmorskoj visini od 372 metara. Širina jezera iznosi prosječno 14 kilometara, a dužina 73 kilometra. Na kraju jezera kod Ženeve, počinje rijeka Rona koja se ulijeva u Sredozemno more.

Stručnjaci koji su istraživali taj događaj kazali su kako bi se slična katastrofa lako mogla ponoviti te da je današnjih 200.000 stanovnika Ženeve posebno ugroženo, piše The Telegraph.

Znanstvenici također tvrde da je prijetnja od jezerskog tsunamija podcijenjena te da je treba shvatiti ozbiljnije.

Istraživanje, analiza sedimentnih žila i kompjutorska simulacija sugeriraju kako je urušavanje stijena prouzročilo veliko klizište na mjestu gdje se rijeka Rona ulijeva u jezero.

Povlačenje vode prouzročilo je valove tsunamija, uključujući i jedan 13 metara visok na mjestu gdje se danas nalazi Lausanne na sjevernoj obali jezera.

Val visok osam metara pogodio je Ženevu 70 minuta nakon prvog masovnog pomicanja tla.

Rekonstrukcija je pokazala da bi val uništio Ženevski most i probio gradske zidine, baš kako i stoji u povijesnim zapisima.

'Danas bi val ove visine potpuno preplavio velike dijelove središta grada', napisali su znanstvenici u časopisu Nature Geoscience.

Ističu da događaj koji je pokrenuo tsunami nije bio 'ni po čemu jedinstven'.


Seizmički zapisi pokazali su da su velika masovna podrhtavanja tla ispod jezera zabilježena nekoliko puta u posljednjih 12.000 godina. Svaki od njih mogao je pokrenuti razorne tsunami valove.

'Ovakvi tsunamiji predstavljaju izravnu i dosad uglavnom ignoriranu prijetnju za najmanje milijun ljudi koji žive uz obale jezera', upozoravaju znanstvenici.

'Ženeva je posebno u opasnosti od takvih događaja zbog niske nadmorske visine u odnosu na trenutačnu razinu jezera, kao i zbog svog položaja na vrhu jezera koje je u obliku lijevka', kazali su znanstvenici i dodali kako njihovo istraživanje ukazuje na to da nisu samo gradovi smješteni na obalama mora i u fjordovima u opasnosti od razornih tsunamija, već i gusto naseljene obale jezera.

'Vjerujemo da je rizik povezan s tsunamijem u jezerima trenutačno podcijenjen i da ti fenomeni zahtijevaju veću pozornost kako bi se buduće katastrofe mogle izbjeći', zaključili su znanstvenici.