Tartufi najbolje rastu na korijenu lijeske i hrasta pa britanski investitor kani do jeseni podijeliti srpskim obiteljskim domaćinstvima milijun sadnica lijeske s miceljima obećavajući dugoročnu suradnju i veliki profit. Naime, cilj je da plantažni uzgoj tartufa postane srpski svjetski brend!

'Ne vjerujem previše u to', izjavio je za tportal.hr Adriano Zigante, predsjednik uprave istarske tvrtke Zigante tartufi d.o.o. koja godišnje preradi između šest i osam tona crnog i autohtonog bijelog tartufa. Napominje da je i prije dvadesetak godina slična priča o umjetnom uzgoju tartufa krenula u Italiji, gdje su tadašnji 'organizatori' megaplantažnog uzgoja pokupili od ljudi milijarde lira, a potom pobjegli u Argentinu.

'Ako vidim rezultate svojim očima, vjerovat ću. Doduše, tu i tamo ima plantažnog uzgoja, primjerice u Francuskoj, no mi koristimo isključivo tartufe pronađene u prirodi', kazao je Zigante. Skromno je rekao kako doista ne zna ništa o uzgoju tartufa budući da koriste uglavnom tartufe iz nadaleko poznate Motovunske šume, a stabilnost proizvodnje osigurava se i kroz mrežu kooperanata za otkup sirovina.

'U zadnje vrijeme više se bavimo marketingom, a uz lanjski redizajn svih proizvoda, na tržište smo lansirali i pet novih artikala. No i dalje konstantno osmišljavamo nove pa tako jedini u svijetu imamo sasvim novi proizvod, Ekstra džem od kruške s crnim tartufom, a razvijamo i novu liniju umaka od boškarina s tartufima s kojom planiramo ove godine izaći na tržište', rekao je Adriano Zigante.

Tvrtka je lani ostvarila ukupan promet od preko četiri milijuna eura, a kako napominje, uz domaće tržište orijentirani su i na izvoz. No i izvoz na vanjska tržišta, naročito ona daleka poput Rusije ili Kine mukotrpan je posao.

U Kini su nedavno, u sklopu 7. Gospodarskog foruma između srednje i istočne Europe, u gradu Hefei održali prezentaciju široke palete proizvoda tartufa Zigante, no moglo bi se reći da u Kini tek izviđaju situaciju jer to je, kako napominje, tržište gdje treba graditi iz početka, vidjeti koje proizvode ponuditi, kako se prilagoditi, naći partnere. Probili su led izvozom u Rusiju, također, probijaju se i na tržišta Indije i Brazila

'Dosta godina smo radili na ruskom tržištu, no to je još svježe. Nekoliko pošiljaka još uvijek ne znači veliki uspjeh. Treba vidjeti kako će to kasnije ići, mi smo na neki način u osvajanju tog tržišta pioniri', rekao je Zigante. Uz novu tvornicu i sjedište u Plovaniji, imaju i registriranu tvrtku u Sloveniji preko koje ide izvoz u zemlje Europske unije

'Milijun sadnica brojka je koju je netko lupio iz rukava. Uz, recimo, gustu sadnju, to bi bila površina od 1.000 hektara. U Institutu s kojim Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) surađuje cijena sadnice se kreće od osam do 10 eura, što bi značilo ulaganje od osam do 10 milijuna eura u startu, a gdje je sve ostalo vezano za uzgoj', kaže direktor AZRRI-a Graciano Prekalj

Objasnio je kako je prije sadnje sadnica lijeske s miceljima tartufa, to jest prije pošumljavanja potrebno napraviti studiju utjecaja na okoliš. Također, potrebno je voditi računa kako o vrsti tartufa tako i o vrsti zemljišta, jer može se desiti da se sadnice posade i da od toga ne bude ništa.

'Potrebno je imati i ljude koji to znaju raditi, zatim nužna je i suradnja struke koja će poljoprivrednike educirati, odnosno stručno i znanstveno savjetovati i pratiti rezultate', napomenuo je Prekalj koji smatra da je obećanje britanskih investitora u najmanju ruku neozbiljno.

Naime, u Buzetu se trenutačno radi na formiranju Centra za gljivarstvo koji bi imao vlastiti laboratorij, što bi omogućilo zainteresiranima za uzgoj tartufa 'suport', počevši od odabira lokacije, pregleda sadnica pa do održavanja nasada.

'Puno njih si je i ranije znalo zamisliti – kupim sadnicu, posadim i čekam deset godina pa se obogatim, no to nije samo tako', objasnio nam je Prekalj koji sumnja u britansku ideju da će seljaci u Srbiji samo tako preko noći lansirati u svijet tartufe kao svoj izvozni brend.