'Kad ste u situaciji da ste u životu manjinske zajednice gdje uvijek postoji relativno mali broj resursa, relativno mali broj ljudi koji se hoće baviti određenim pitanjima, onda imate ovu vrstu atipičnosti kao mogući ishod. Drugim riječima, nekad određene pozicije koje igrate u društvenom životu nisu toliko stvar vaših naklonosti, nego i potreba i odgovora koji su pred vama. U tom smislu ja jesam 'umatičen' više u kulturi, književnosti i filozofiji, a politika je izbor koji je bio nametnut', rekao je Žigmanov na početku HRT-ove emisije 'Nedjeljom u 2'.

'Mi smo dio manjinske zajednice koja surađuje u području politike, kulture, obrazovanja, sporta više desetljeća. I sazrela je svijest da bismo mi koji se bavimo suradnjom između dviju zajednica, trebali na neki način to ostvariti kroz neki formalni sporazum. Inicijativa je došla od Janka Veselinovića iz Golubića kraj Obrovca gdje je ove godine u kolovozu održan 15. znanstveni skup o hrvatsko-srpskim odnosima, koji ne samo da fokus stavlja na ključne teme u hrvatsko-srpskim odnosima, nego uvijek ima i jednu dodatnu vizuru koja se često izostavlja – to je vizura interesa, perspektiva, Srba u Republici Hrvatskoj i Hrvata u Republici Srbiji', rekao je Žigmanov te dodao da je posljedica svih tih nastojanja, iskustva u suradnji, određenih vrsta beneficija, bila ideja da se to učini kroz Deklaraciju.

'Ona nije imala težinu jer nije bila prihvaćena od SDSS-a u Hrvatskoj i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Mi smo stavili samo svoje potpise, tijela koja odlučuju unutar naše političke organizacije su to prihvatila i ovo je iskorišteno da se ona u punom kapacitetu i potpiše, s pečatima stranaka. I da mi tako, kao politički lideri Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, damo svoj doprinos kad su u pitanju ukupno hrvatsko-srpski odnosi, odnosi između dvaju naroda i dviju država. Gdje su naši dosezi, znate i sami', dodao je.