Redovito mjesečno istraživanje Promocije Plus Cro-Demoskop pokazalo je da su hrvatski građani u svibnju najviše bili usredotočeni na uhićenje Ratka Mladića. Još uvijek misle da je najnegativniji političar Sanader, a u usporedbi Kosor i Milanovića, na mjestu premijera više bi htjeli vidjeti Milanovića
Prema istraživanju Cro-Demoskopa, da su izbori bili u svibnju, pobijedila bi Kukuriku koalicija. 'Nesvrstane' stranke i nezavisne liste daleko ispod praga i većeg političkog utjecaja (Lesarovi laburisti, oba HSP-a, HSLS i HDSSB).
U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženijom prednošću SDP-a. Osim ove dvije stranke, još samo jedna prelazi izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 29,8 posto građana/ki Hrvatske (prema svibanjskih 29,0 posto). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 17,8 posto (18 posto prije mjesec dana). Zanimljivo je da su u odnosu na rezultate početkom ove godine obje vodeće stranke zabilježile pad potpore, uz nešto izraženiji pad HDZ-a (SDP za 1,4 postotnih poena, a HDZ za 4,8 postotka). Istovremeno je porastao broj neodlučnih sa 17,3 posto iz siječnja na aktualnih 24,4 posto. Prema ovim rezultatima, čini se da aktualna afera s anonimnom prijavom Slavka Linića nije postigla svoj primarni cilj: smanjenje podrške SDP-u.
HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 6,2 posto. Ako se usporedi izbor ove stranke s onim prije mjesec dana (5,9 posto), vidljivo je da pokretanje postupka protiv čelnika stranke zbog nesreće u Mađarskoj nije imalo utjecaja na stranački rejting. HSS je zadržao svoje četvrto mjesto, ali se uočava 'klizanje' potpore ovoj stranci u posljednja dva mjeseca (5,1 posto u travnju, 4,5 posto u svibnju, 3,9 posto u lipnju). Naredne su se četiri stranke zgusnule od dva do tri posto (HSP 3,5 posto, HSU 3,1 posto, Laburisti 2,4 posto, HSLS 2,1 posto). Sve ostale stranke bilježe slabiju izbornu podršku. Uz već spomenuti porast neodlučnih birača, uočen je i trend porasta apstinencije (preko pedeset posto ispitanika su u ove dvije skupine).
U utvrđivanju preferencija koalicija stranaka i samostalnih lista zabilježen je vrlo zanimljiv trend. Lijeva koalicija bilježi izbor od 39,8 posto (prema prošlomjesečnih 40,4 posto), a sada vladajuća 19,9 posto (prema 21,2 posto prije mjesec dana). U pola godine lijeva je koalicija izgubila 1,7 postotnih poena, a vladajuća 7,6 postotaka. Istovremeno, u nadmetanju s koalicijama pojedinačne stranačke liste bilježe slične rezultate kao i u preferenciji individualnih stranačkih lista.
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,4 posto izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 12,3 posto građana/ki. Slijede lideri dviju vodećih stranaka u zemlji: Jadranka Kosor je na trećem mjestu s izborom od 5,3 posto, dok je četvrti Zoran Milanović s izborom od 4,9 posto. Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (4,0 posto), Dragutin Lesar (3,4 posto), Radimir Čačić (1,2 posto), Ruža Tomašić (0,9 posto), Andrija Hebrang i Ljubo Jurčić (po 0,8 posto). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 84,7 posto građana/ki, a negativan za svega 8,9 posto (neto pozitivan 78,1 postotni poen). Zoran Milanović je pozitivan za 42,7 posto ispitanika/ca, a negativan za 44,2 posto (neto negativan za 1,6 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 23,7 posto građana/ki, dok je za njih 61,8 posto negativna (netto negativna za 33,8 postotnih poena).
Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje 'vrlo uvjerljiv' i sa zamjetnom prednošću u odnosu na sve druge političare. Taj njegov primat traje od abdikacije s vlasti ili skoro već dvije godine. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 29 posto ispitanika/ca (prošli mjesec 27,8 posto). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s izborom od 18,2 posto, dok je Vladimir Šeks sa 13,2 posto na trećem mjestu. Na četvrtom su mjestu 'svi političari' koji su izbor 9,9 posto ispitanika/ca. Slijedi čelnik vodeće oporbene stranke s izborom od 7,1 posto. Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (3,5 posto), Radimir Čačić (2,4 posto), Stjepan Mesić (dva posto), Darko Milinović (1,7 posto) i Slavko Linić (1,4 posto).
Tri su se događaja i teme u proteklom mjesecu, prema izboru hrvatskih građana/ki, izdvojili kao najznačajniji. Na prvom je mjestu uhićenje Ratka Mladića i njegovo izručenje Haškom sudu (30,4 posto), gospodarska kriza u zemlji (28,7 posto) i priprema posjete pape Benedikta XVI Zagrebu (21,4 posto). Događaji oko anonimne prijave protiv oporbenih čelnika izbor su 9,7 posto građana/ki, dok su napori Vlade RH za okončanjem pregovora o članstvu u EU izbor njih 3,3 posto. Sve su ostale teme zabilježile znatno rjeđe izbore za događaj mjeseca.
Vlada RH je za svoj rad i u ovomjesečnom istraživanju bilježi vrlo nisku potporu. Svega 14,8 posto ispitanih podržava rad Vlade, uz skoro tri četvrtine onih koji ne podržavaju njezinu politiku. Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 1,96, što je djelomično bolje od prošlomjesečnih 1,89). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a 3,42, dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a, Vladi daju slabašnu dvojku (2,2). Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,59; HDSSB 1,65; HNS 1,76; SDP 1,78; IDS 1,80).
Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera, i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 44,6 posto čelnik lijeve koalicije u lipanjskom je istraživanju izbor u 42,8 posto slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 20,9 posto (prije mjesec dana 17,9 posto). Da su oboje loši kandidati, smatra 29,9 posto ispitanika/ca (prema prošlomjesečnih 32,7 posto). Bit će vrlo zanimljivo dalje pratiti ovo nadmetanje koje je vrlo važno u očekivanoj visokopersonaliziranoj kampanji.