Žrtve lihvara zbog kojih su izgubili kuće udružili su udružile su se i započele svoju vlastitu istragu i prikupljanje dokaza protiv prevaranata a Uskok navodno radi i na pripremanju optužnica temeljem dokaza koje su im dostavili oštećeni građani
Državno odvjetništvo istražuje kompleksni lanac prevara u kojem je najmanje 20 osoba u Hrvatskoj ostao bez stanova ili kuća. Njihova agonija počela je nakon što su htjeli podići kredit preko raznih agencija i kreditnih ureda. Iako u strahu od prijetnji i mogućnosti da stanove, kuće i novac nikad ne vide, dio njih se prošle godine ujedinio.
Ne vjerujući policiji, započeli su vlastitu istragu i prikupljanje dokaza protiv lihvara i prevaranata s kojima su se susreli u zadnje četiri godine. Pritom su snimili 600 razgovora s prevarantima i skupili kilograme dokumentacije: ugovore, izvatke iz zemljišnih knjiga, ovrhe, popise ljudi s kojima su razgovarali...
Dokaze su dostavili USKOK-u. U ovom trenutku istražitelji rade na objedinjavanju slučajeva i pripremaju podizanje optužnica. U fokusu istrage zasad su tri žene i četiri muškarca, od kojih su neki već poznati policiji, a neki i osuđivani za imovinske delikte i prevare.
Na vrhu piramide stoji, tvrde žrtve, izvjesni M. Č. On se u nizu slučajeva upisuje kao vlasnik otetih nekretnina. Tu su i odvjetnik Z. R. te javni bilježnik I. P., koji služe kao paravan da su svi papiri koji se potpišu zakoniti. Žrtve dovabljuju prevarantice Lj. B. i D. Č.
Modus operandi je sljedeći: prevaranti biraju žrtve koje su iz raznih razloga u financijskoj stisci. Neke žrtve sami prevaranti uvjerili su da duguju novac ili su ih ucjenjivali. Često je riječ o starijim građanima. Žrtve potom navode da se za pomoć obrate kreditnim uredima, gdje ih posrednice usmjeravaju prema M. Č. On im kao 'dobročinitelj' pristaje posuditi novac ako oni njemu dozvole da se zabilježi na njihovu nekretninu.
Sve se to radi u prisutnosti odvjetnika i javnog bilježnika. Žrtve često posuđeni novac nikad ne vide, a ostaju bez nekretnina i do grla u fiktivnim kamatama i dugovima. Nekima prijeti izbacivanje iz stanova, nekima su preprodali vikendice, a neki pokušavaju otplatiti dug s velikim kamatama.
Kada se grupica prevarenih građana slučajno upoznala, sve što su prikupili odlučili su prijaviti i s podacima izaći u javnost. Zatražili su anonimnost. Mole da im se preko medija jave i drugi prevareni građani da bi zajedno bili jači. 'Strah nas je da nam nitko neće pomoći i da država zapravo ne funkcionira. Stoga smo se odlučili ujediniti i pomoći sami sebi. Često su nam pojedinačne prijave odbacivali, no sada nas više ne mogu ignorirati. Svaki dan otkrivamo nove žrtve i pokušavamo im pomoći', kaže jedna od prevarenih građanki za Jutarnji list.
Umirovljenicu iz zagreba prevaranti su u svoju mrežu uvukli nazivajući ju s nepoznatih brojeva i tvrdeći da ako im ne plati da će joj ubiti muža. Pozivi su postali učestali pa se zaista počela pribojavati da joj netko ne naudi obitelji. No, potom se, kako je ta umirovljenica mislila, javlja spasitelj. Rekao joj je da je od poznanika čuo da joj netko prijeti, da zna inspektora u policiji i da se to ne smije događati. Preporučio joj je svojeg odvjetnika, 'najboljeg u gradu'.
'Koliko vam vrijedi život vašeg supruga?',pitao ju je M. Č. i dodao da će on odnijeti svoj novac ucjenjivaču da je oslobodi tog pritiska na što ona pristaje. Papire potpisuju u javnobilježničkom uredu u vlasništvu I. P. U sobi su odvjetnik Z. R., javni bilježnik I. P., M. Č. i umirovljenica. M.Č. kaže: 'Ja ću platiti vašeg ucjenjivača, a vi potpišite papire da ćete mi naknadno vratiti novac', na što odvjetnik dodaje da će zadužiti njezin stan na 30 tisuća eura.
Kao osiguranje ćemo staviti vašu vikendicu na moru. Sve vrijeme s njima je za stolom i javni bilježnik koji žrtvu nije upozorio da potpisuje štetni ugovor. Kada je novac htjela vratiti, M.Č. se više nije javljao a susjedi s mora javljaju joj da su joj u vikendici neki Slovenci. Naime, M.Č. je njezinu nekretninu prodao za 70 tisuća eura.
Ostale priče možete pročitati ovdje