Jesen u Hrvatskoj zna biti toliko blaga i topla, a pogledamo li vremenske izvještaje proteklih tjedana reklo bi se da nema naznaka nekih dramatičnih promjena vremena, kao da nam se ne bliži kasna, kišna jesen i nakon toga hladna zima u kontinentalnom dijelu naše zemlje. No 15. studeni se bliži i polako već moramo razmišljati je li došlo vrijeme za promjenu ljetnih guma na našem automobilu, a fronta koja dolazi početkom ovog tjedna i čak najava snježnih padalina u gorskom dijelu Hrvatske brzo će nas vratiti u stvarnost. I uvijek se iznova postavlja ono hamletovsko pitanje: Ljetne ili zimske gume?

U ovom članku o zimskim gumama nećemo ulaziti u cijene pojedinih modela zimskih guma u susjednim nam zemljama, jer to je unaprijed uzaludan posao. Prije svega, da biste mogli usporediti cijene pojedinih modela guma morali biste obići veći broj trgovaca guma, i posve je besmisleno trošiti vrijeme i gorivo na odlaske preko granice po 'jeftinije' gume. Generalno gledajući, nekim vlasnicima se isplati otići preko granice i kupiti nove zimske gume, u ovisnosti o geografskom položaju, fiskalnoj politici susjedne države (povrat poreza), dok drugim vlasnicima – ne. No onda biste trebali vidjeti i uvjete pod kojim se te gume skladište, datum proizvodnje, sezonske popuste, cijenu montaže, garanciju na proizvod, mogućnost uskladištenja svojih demontiranih ljetnih guma, razinu usluge,...

Osim ovog problema, još jedan se očiti problem provlači kroz mnogobrojne članke o ocjeni kvalitete pojedinog modela zimske gume na različitim testovima. Svi su oni manje ili više, nažalost, komercijalizirani i pretpostavljaju jednu marku drugoj, a da ne kažemo i da su često i nacionalno obojani, jer često preferiraju domaće proizvođače guma. S druge strane, razmislite samo o uvjetima pod kojim se testiraju pojedini modeli guma: nove gume se montiraju na (uglavnom) nove modele automobila i testiraju. Uvjeti pod kojim se provode testiranja su prečesto posve različiti i samim time nereferentni. Često su i uvjeti na testu posve različliti kad je riječ o klimatskim uvjetima na kojima vlasnik živi i svakodnevno se vozi. No možda i najveći problem jest činjenica da se testovi guma ne provode na različlitim stupnjevima potrošenosti gazne plohe pojedinih modela zimskih guma, pa se tako nova guma sasvim sigurno najčešće puno bolje ponaša u testovima od one gume na napola potrošenoj gaznoj plohi ili na npr. 30 posto ostatka gazne plohe. I onda se dogodi da kupite i montirate gumu koja je najbolje ocijenjena na nekom testu, a ona nakon određenog stupnja istrošenosti počne pokazivati sasvim drugačije rezultate od onih na testu koji ste pročitali, prije nego ste se odlučili upravo za taj model.

Mogli bismo tako do u nedogled, ali nećemo... naš vam je savjet da prije odluke o kupnji procjenite najbolji omjer cijene i kvalitete pojedinog modela u razgovoru sa specijaliziranim stručnjacima za pneumatike, najčešće sa samim trgovcima guma ili vulkanizerima u koje imate povjerenje.

No i prije nego i pomislite kako je odgovor na gore postavljeno pitanje u najmanju ruku dvosmislen, pogledajmo što kaže Zakon o sigurnosti prometa na cestama.

Obvezna uporaba zimske opreme na zimskim dionicama u RH traje od 15. studenog tekuće godine do 15. travnja iduće godine. To se odnosi na sve vrste motornih vozila, bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila Oružanih snaga Republike Hrvatske. Pod zimskom opremom motornih vozila čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,50 tona, sukladno posebnom propisu, podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kotačima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotače. Autobusi i teretna vozila koji zbog tehničkih razloga ne mogu postaviti lance na pogonske kotače moraju imati zimske gume (M+S) na pogonskim kotačima.

Dakle, bez obzira što mi mislimo na tu temu, treba reći nedvosmisleno: Ljetne za ljeto, a zimske za zimu! Pojasnimo malo ove činjenice i olakšajmo vam odgovor na ovo ipak ne tako teško pitanje.

Zimske gume dizajnirane su tako da postignu najbolje rezultate kada temperatura padne ispod 7°C. One imaju veći udio prirodnog kaučuka koji ne postaje tvrd, krut kad temperatura padne ispod tih, famoznih sedam Celzijevih stupnjeva te ostaje elastičan i pri vrlo niskim temperaturama. Smjesa materijala od koje je napravljena gazna površina gume, a namijenjena zimskim uvjetima, kombinira prirodnu gumu, silicijev dioksid (SiO2 ili silika, koja služi kao vezivno sredstvo umjesto nekada korištene čađe) i ulje uljane repice. Taj spoj daje zimskoj gumi bolje prianjanje u ekstremnim uvjetima, kao i otpornost na habanje i prianjanje na mokroj podlozi. Mješavina prirodne gume i silike pruža zimskoj gumi vrlo dobru otpornost na trošenje, a ulje od uljane repice pridonosi prianjanju na snijegu i ledu, kao i čvrstoći na trganje, što je čini vrlo otpornom na kontakt s oštrim kamenjem, naprimjer.

S druge strane, visoki udio silike omogućuje gumi postizanje niskog otpora kotrljanja, čime se smanjuje potrošnja goriva i štetne emisije. Ljetne gume stoga imaju manje prirodnog kaučuka, a više sintetičkog kaučuka (jeftiniji je i nema potrebe za velikim temperaturnim područjem prema nižim temperaturama, ali je otporniji prema višim temperaturama). Neki vozači vole koristiti i all-season ili cjelogodišnje gume, no one su više za područja u kojima se klimatski uvjeti često mijenjaju, pa dobro mogu poslužiti za kombinaciju obaju uvjeta. Manje se troše od zimskih guma ljeti, a dobro drže kada su loši uvjeti na cesti. No za velike temperaturne razlike između ljeta i zime u većem dijelu zemlje bolje koristite ljetne gume ljeti, a zimske gume zimi.

Nadalje, struktura i uzorak gazećeg sloja na najboljim zimskim gumama za ceste dizajnirani su tako da do punog izražaja dođu specifični materijali od kojih su napravljene i 'pretvori' ih u najbolje vozne karakteristirke u mokrim, ledenim ili zasnježenim uvjetima na kolniku. Primjerice, dodatni kanali, utori i lamele pomažu u prianjanju i zaštiti od akvaplaninga. Blokovi su također dizajnirani u različitim dimenzijama kako bi se učinilo optimalnim samočišćenje gazne površine gume, osiguravajući najbolje prianjanje kad guma vozi po snijegu. Kada to ne bi bilo tako dobili bismo, uvjetno rečeno, ravnu sklisku površinu gazne plohe gume i upravljanje u ovakvim složenijim uvjetima ne bi bilo optimalno.

Zimske gume imaju i obodne utore koji pomažu u uklanjanju vode i taloga ispod gazne plohe gume, povećavajući stabilnost. Što se tiče obrasca gaznoga sloja, ove gume obično imaju usmjerenu ili asimetričnu gaznu površinu. Usmjereni blokovi gazne površine zimskih guma pomažu u potiskivanju snijega, istovremeno pružajući stalni kontakt s podlogom po kojoj se vozimo. Asimetrične gume, dodatno, imaju različiti izgled blokova na unutarnjoj i vanjskoj strani gaznoga sloja. Unutarnji segmenti osiguravaju učinkovito otjecanje vode, dok vanjski rub nudi bolju vuču i prianjanje tijekom vožnje u zavoju.

Ako je na cesti puno vode, postoji rizik od gubitka kontrole nad vozilom kroz akvaplaning, koji nastaje kada je količina vode između gazne površine i podloge tolika da se ona ne može dovoljno brzo i u zadovoljavajućoj količini evakuirati sa strane ili iza gume. Dobre zimske gume to mogu spriječiti, a ako ne u stopostotnom iznosu, ono bar u značajnijem od ljetnih guma.

Kod zimskih guma prag sigurnosti u kritičnim situacijama znatno je viši: pri nula stupnjeva Celzija i 90 kilometara na sat kočioni put ljetne gume povećava se za 5,40 metara na mokrim cestama. Na snijegu i brzini od 80 kilometara na sat automobil s ljetnim gumama kočenjem se potpuno zaustavi 42 metra kasnije nego vozilo sa zimskim gumama.

Zimske gume imaju posebnu oznaku na bočnici. Simbol M + S za 'blato i snijeg' (Mud and Snow), koji označava povećanu prikladnost guma za zimske uvjete, a dodjeljuje ga sam proizvođač. Međutim, ne postoji niti jedan, standardizirani propis ili obavezni praktični vozački test koji bi odredio performanse takve gume. Stoga znak M + S ne govori ništa o kvaliteti zimskih svojstava guma, poput trakcije. Je li guma s oznakom 'M + S' prikladna za sve uvjete? Odgovor je: nije nužno!. Svi zimski modeli imaju oznaku 'M + S', pa ste tu prema Zakonu čisti, ali nisu sve gume s 'M + S' oznakom zimske gume.

Kako bi se zadovoljili zahtjevi svih vozača, uvedeno je označavanje 3PMSF (Three Peak Mountain Snow Flake), lako prepoznatljiv simbol koji sadrži snježnu pahuljicu s tri vrha u pozadini. Ovo je jedini označeni element koji potvrđuje stvarne zimske parametre gume. Modeli s ovom oznakom prikladni su za zahtjevne vremenske uvjete i zadržavaju svoje performanse na temperaturama ispod nule. Simbol 3PMSF standardiziran je i kontroliran od strane EU vlasti, što jamči da proizvod ispunjava uvjete rigoroznog ispitivanja i da je prikladan za rad u teškim vremenskim uvjetima.

No 3PMSF simbolom se ne označavaju samo za zimske gume, već i svesezonski modeli koji ispunjavaju određene zahtjeve za vuču na snijegu. Pa, koje onda uvjete mora ispuniti proizvođač guma za upotrebu simbola 3PMSF na svom proizvodu?

Proizvođači guma koji žele da njihovi proizvodi nose simbol 3PMSF moraju ih podvrgnuti strogim ispitivanjima. Prema izmjenama i dopunama Pravilnika UNECE-a, zimske gume moraju zadovoljavati specifičnu razinu učinkovitosti na snijegu. Testovi su usredotočeni uglavnom na kočenje i vuču. Napredni ISO test provjerava otpornost gume na snježnim i ledenim površinama. Ispitana guma uspoređuje se s referentnim modelom i postiže se pozitivan rezultat kada su njezine performanse bolje za 25 posto u odnosu na rezultate referentne gume, u najmanje šest od deset testnih ispitivanja.

Industrija guma posljednjih je godina značajno optimizirala ljetne i zimske gume za njihove primjene. Sve bitne karakteristike - poput buke, ponašanja kod akvaplaninga, upravljanja po mokrom i suhom, kočenja, otpora kotrljanja, težine, prijeđenih kilometara i snježne i ledene vuče - znatno su poboljšane. Istodobno, ljetne i zimske gume postaju sve više i više specijalizirane u pogledu postavljenih zahtjeva. Ljetne gume imaju prednosti u odnosu na zimske gume u toploj sezoni; s druge strane, zimske gume su superiorne ljetnim gumama u hladnim mjesecima sa složenim vremenskim uvjetima na kolniku.

Kada se dubina gaznoga sloja zimske gume smanji trošenjem uslijed prijeđenih kilometara tijekom vijeka trajanja guma, poboljšava se voznost na suhim cestama, ali na vlažnim i snježnim lonicima manje profila znači i veću opasnost. Ispod dubine gazećeg sloja od četiri milimetra performanse zimskih guma znatno se smanjuju. Zimske gume tada treba zamijeniti, dok ljetne gume treba zanijeniti s preostalomdubinom gazećeg sloja od 1,6 milimetra.

Tlak zraka u gumama

Vozačima se preporuča provjeravati tlak zraka u gumama jednom mjesečno na benzinskoj postaji prema preporukama proizvođača automobila. Budući da su mnogi automobili ne tako rijetko s prevelikim, ali u najčešćem slučaju s premalim pritiskom tlaka zraka guma na cesti, to može utjecati na ponašanje u vožnji u ekstremnim situacijama (potpuno kočenje, izbjegavajući manevri). Ali najviše se to osjeti na novčaniku samog vlasnika vozila, jer ako gume imaju prenizak tlak zraka, zagrijavaju se više, povećava se otpor kotrljanja - a s tim i potrošnja goriva.

Skoro sve benzinske postaje opremljene su uređajima koji vam omogućuju nadopunu i pražnjenje zraka brzo i besplatno ili da jednostavno kontrolirate tlak u gumama. Najčešće sami vlasnici i ne znaju koliki je ispravan tlak zraka za njihovu gumu, no taj podatak se nalazi na nekim od sljedećih mjesta na samom automobilu:

• Na stupu vozačevih vrata ili samim vratima
• U pretincu za rukavice
• Na poklopcu spremnika goriva
• U priručniku za vozilo

Ipak, prije svega provjerite na samoj gumi vašeg vozila koje su joj dimenzije, npr. 205/55R16, jer vaš model automobila može imati i homologirane i druge dimenzije kotača. Tako vaš tip automobila može imati npr. gume dimenzija 16, 17, 18,... cola u ovisnosti o razini opreme, no precizan podatak se nalazi u prometnoj dozvoli vašeg vozila. I ako vam sve to nije dovoljno, slobodno upitajte svog vulkanizera, pod uvjetom da je od povjerenja, što je u najčešćem slučaju upravo i tako.