- Smatram da je izvrsna ideja da se država zadužuje kod građana na ovakav način, rekao je u Dnevniku HTV-a financijski analitičar Niko Maričić i naveo pozitivne primjere iz regije gdje se neke države već čitavo desetljeće zadužuju kod građana na ovakav način, ali i istaknuo aspekt edukacije građana kojima se omogućuje sudjelovanje na tržištima kapitala te mogućnost viših prinosa, nego što ih trenutačno ostvaruju u proizvodima slične kreditne kvalitete.

Građanima se sugerira da se trezorski zapis drži do dospijeća, međutim moguće je i na sekundarnom tržištu prodati ga, međutim u tom trenutku država ne može garantirati cijenu te prinos koji je najavljen od 3,65% posto za tromjesečno razdoblje, odnosno 3,75% za jednogodišnji je doveden u pitanje, navodi Maričić.

- Prošle godine imali smo izdanje narodnih obveznica u ožujku i trezorskih zapisa studenom, u ta dva instrumenta bio je investirano otprilike 2,3 milijarde eura, istaknuo je.

Maričić ne smatra da se radi o odljevu koji bi mogao zabrinuti banke, jer banke imaju višak likvidnosti koji doseže čak i 37 milijardi eura, tako da se ne dovodi u pitanje manjak likvidnosti u bankama.

Znatno porasli oročeni depoziti građana

Ukupni depoziti građana potkraj 2023. iznosili su 37,8 milijardi eura, dok je iznos svih kredita 21,8 milijardi eura. Zanimljivo je da su tijekom zadnjeg tromjesečja znatno porasli oročeni depoziti građana, i to za 1,4 milijarde eura pa su na kraju prosinca iznosili oko 10 milijardi.

Upravo je rast oročenja depozita građana posljedica izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa. To je natjeralo banke da napokon podignu kamatne stope na štednju građana koja trenutačno iznosi 2,2 posto. Bude li se trend rasta oročenja štednje nastavio i ove godine, profitabilnost banaka mogla bi biti znatno smanjena.

Izdanje narodnih obveznica u ožujku prošle godine podignulo je kamate na štednju građana na 1,5 posto. Nakon kratkog pada, jesensko izdanje trezorskih zapisa, pohvalio se ministar financija, podignulo je kamatne stope u bankama na razinu iznad dva posto.

- Najavom narodnih trezorskih zapisa već u ljeto i njihovim izdavanjem u studenom ta kamatna stopa ponovno značajno raste, dakle govorimo o kamatnim stopama na nove poslove odnosno nova oročenja i u skladu s tim počinju ponovno rasti i oročeni depoziti. Mislim da je ovo važna poruka i važan uspjeh ovih izdanja, izjavio je ministar financija Marko Primorac.

A među bankama predvodnik trenda rasta kamatnih stopa na depozite bio je HPB.

- Kroz taj jedinstveni proizvod koji je trajao od listopada prošle godine do kraja 2023. prikupljena j 1,1 milijarda novih oročenih depozita građana, od čega su za nas 700 milijuna eura potpuno novi priljevi, rekao je predsjednik Uprave HPB-a Marko Badurina.

Smatra da i prema najavama Europske središnje banke sljedeći potez ide prema spuštanju kamatnih stopa tako da ne očekuje rast kamatnih stopa.

Očekuje promjenjivu inflaciju koja bi se u ovoj i idućoj godini trebala kretati između 2 i 3 posto.

Zbog novih oročenja i navale štediša, u HPB-u se udjel oročenih u ukupnim depozitima popeo s 22 na 37 posto. Čak i uz rast kamatnih troškova, poslovnim rezultatima, kaže Badurina, banke mogu biti zadovoljne. 

- Unatoč porastu kamatnih troškova u prošloj godini, prošla je godina za bankarski sustav bila iznimno dobra zahvaljujući monetarnoj politici Europske središnje banke, navodi Badurina.

Prije 10 godina u hrvatskim je bankama udjel oročene u ukupnoj štednji bio čak 80 posto. Zbog dugotrajne politike niskih kamatnih stopa, taj je udjel pao na samo 23 posto, da bi u rujnu prošle godine, s rastom kamatnih stopa, i oročena štednja ponovno počela rasti, kažu u HNB-u.

- Na kraju prošle godine udio oročenih depozita kućanstava u ukupnim depozitima bio je na razini od 27 posto, potvrđuje Mate Rosan, viši savjetnik u Direkciji za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a.

Izračunali su HNB-ovi analitičari i koliko bi mogla pasti buduća dobit banaka nastavi li se trend rasta oročenih depozita i kamatnih stopa na oko 3 posto. 

- Pretpostavljamo da bi taj utjecaj na bankovnu profitabilnost mogao biti umjeren, dakle oko 20 do 40 posto, jer ipak ne smatramo da će tako lako i tako brzo doseći maksimalne razine koje su bile u 2014., ističe Bono Beriša, stručni suradnik u Direkciji za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a.

A hoće li banke nastaviti podizati kamatne stope, i tako povećavati svoje troškove te smanjiti profitabilnost, ovisit će ponajprije o daljnjoj politici Europske središnje banke. No ovisit će, nema sumnje, i o odazivu građana na upis narodnih trezoraca, uskoro i novih narodnih obveznica za koje država i dalje nudi znatno višu kamatnu stopu od one koju građani mogu dobiti u bankama.