svjetska tržišta

Azijske burze i Wall Street u minusu, ulagači se povlače iz rizičnih investicija

04.03.2022 u 08:37

Bionic
Reading

Na azijskim su burzama cijene dionica u petak pale, kao i tečaj eura, jer ulagače zabrinjavaju vijesti o požaru u nuklearnoj elektrani u Ukrajini i daljnjim napadima ruske vojske na ukrajinske gradove. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 1,5 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,8 i 2,6 posto.

Burze su se našle pod snažnim pritiskom nakon vijesti da je u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporižja, najvećoj u Europi, izbio požar nakon ruskog granatiranja i da je izmjerena povišena razina radioaktivnosti.

Tržišta su se kasnije ponešto smirila jer su ukrajinske vlasti priopćile da su poslale vatrogasce u elektranu i da je njezina sigurnost sada zajamčena. No, ulagači su i dalje vrlo nesigurni, pa se povlače iz rizičnijih investicija i traže sigurnija utočišta za kapital.

Loše na raspoloženje na tržištima utječe i jučerašnji pad Wall Streeta. Dow Jones oslabio je 0,29 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,53, a Nasdaq indeks 1,56 posto. Terminski S&P 500 i Nasdaq indeks jutros su dodatno pali.

Invazija Rusije na Ukrajinu traje već tjedan dana, štete su goleme, poginulih sve više, a Rusija se zbog sankcija Zapada našla u izolaciji. „Tržište je pod utjecajem geopolitičkih previranja. Nestabilnost tržišta potrajat će kratkoročno, a možda i u srednjem roku jer jednostavno ne vidim što bi idućih tjedana moglo smiriti tu situaciju”, kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.

Ulagače zabrinjava i snažan rast cijena nafte, koje su dosegnule najviše razine u više od sedam godina, jer bi to moglo dodatno potaknuti inflaciju u SAD-u, koja se ionako već kreće na najvišim razinama u 40 godina.

U srijedu je predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio da će se na sjednici čelnika Feda u ožujku založiti za povećanje ključnih kamata za 0,25 postotnih bodova, što je ohrabrilo ulagače jer je dosad prevladavalo mišljenje da bi Fed mogao povećati kamate za oštrih 0,50 postotnih bodova.

No, nastavi li inflacija jačati, Fed će morati dodatno zaoštriti monetarnu politiku, što bi moglo usporiti rast gospodarstva.

Zbog toga se ulagači plaše stagflacije, kombinacije stagnacije gospodarstva i visoke inflacije.

U anketi Bank of America sada 30 posto fond menadžera očekuje u idućih 12 mjeseci stagflaciju, dok je još prošloga mjeseca to očekivalo 22 posto menadžera.

A cijene se nafte kreću na nižim razinama nego jučer u ovo doba. Cijena barela na londonskom tržištu kreće se oko 114,20 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 116,42 dolara. Jučer je u jednom trenutku dosegnula i 119,84 dolara, najvišu razinu od svibnja 2012. godine.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla jer ulagači traže sigurnija utočišta za kapital u ovim nesigurnim vremenima. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 97,92 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,50 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 115,65 na 115,45 jena. No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,1110 na 1,1033 dolara, najnižu razinu od svibnja 2020. godine. Od početka tjedna euro je potonuo 1,8 posto.