Zbog rasta neto minimalne plaće u Federaciji BiH sa 619 na 1000 konvertibilnih maraka, posao su u prva dva mjeseca ove godine izgubile 6322 osobe. Niska produktivnost, visoka porezna presija, ali i pad konkurentnosti nešto su s čime se, doduše u mnogo manjoj mjeri, suočava i hrvatsko gospodarstvo. Stoga je pitanje hoće li i u Hrvatskoj uslijediti val otkaza, ako minimalne plaće još porastu
Tržište rada podložno je brojnim promjenama zahvaljujući raznim ekonomskim faktorima. U vremenima, koja ekonomisti nazivaju 'dobrima' nezaposlenost je niska, a investicije rastu, što potiče otvaranje novih radnih mjesta. U vrijeme recesije, tvrtke ne proizvode dobit koja bi im osiguravala pokrivanje troškova rada te kreću otkazi.
No, ponekad i poboljšice u radničkim pravima rezultiraju kontraefektom. To se proteklih mjeseci događa u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, tamošnje su vlasti donijele odluku o zabrani rada nedjeljom u trgovini, ali i povećanju minimalne plaće sa 619 na 1000 konvertibilnih maraka neto (512,82 eura). To je potaknulo val gašenja radnih mjesta koji je rezultirao otkazima za 6322 osobe samo tijekom siječnja i veljače, prema podacima Porezne uprave FBiH.
Podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje pokazuju rast broja nezaposlenih, koji je s 255.482 u prosincu prošle godine skočio na 258.831 krajem veljače, uz tendenciju daljnjeg rasta. Istovremeno, broj zapošljavanja je pao sa 6865 potkraj listopada prošle godine na samo 4901 u veljači ove godine. Brine podatak da je slobodnih radnih mjesta iz mjeseca u mjesec - sve manje.
Bruto problem
Tamošnji ekonomisti upozoravaju da poslodavcima nije problem neto plaća od 1000 KM, već bruto plaća koja iznosi 1744 marke, odnosno 894,36 eura. Za usporedbu, bruto minimalac u Hrvatskoj tijekom ove godine iznosi 970 eura. No, razlika je u tome što je hrvatski BDP po glavi stanovnika trenutno otprilike tri puta veći od BDP-a BiH.
'Ta plaća od 1744 KM čini apsolutno nekonkurentnom FBiH u odnosu na Republiku Srpsku i distrikt Brčko, ali i zemlje regije, pa čak i napredne zemlje poput Češke', upozorio je za Nezavisne novine ekonomist Admir Čavalić.
Iako je Hrvatska u znatno drugačijoj ekonomskoj situaciji, uz triput viši BDP, stopu nezaposlenosti od pet posto, trenutno 83.490 nezaposlenih i s nekoliko stotina tisuća stanovnika više, minimalna je bruto plaća rasla tek za 15,5 posto.
No, i to je bilo dovoljno Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) da napomene kako bi to moglo negativno utjecati na domaće gospodarstvo. Ističu kako je minimalna plaća u Hrvatskoj od 2019. godine rasla za 92 posto, što je više od inflacije, ali i BDP-a te gotovo dvostruko više od rasta minimalca u EU, unatoč tome što smo nominalno u sredini europske ljestvice po tom kriteriju.
vezane vijesti
Pad konkurentnosti i inflacija
Glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić upozorio je da se i u Hrvatskoj vidi utjecaj rasta minimalne plaće na pad konkurentnosti. Istaknuo je na predstavljanju HUP Horizonata, odnosno pregleda ekonomskih kretanja da se od 2018. godine masa plaća udvostručila, a da se pritom smanjuje produktivnost u IT industriji i poljoprivredi, zbog čega je, upozorava, ugrožena sigurnost opskrbe hranom.
'Cijena rada u odnosu na dodanu vrijednost najviše doprinosi rastu inflacije. Posljedica je profitabilnost poduzeća, koja je 53 posto niža od prosjeka EU i 25 posto niža od istočne Europe', istaknuo je dodavši da smo dosegli plafon produktivnosti.
Uz to, iznio je podatak da 50 posto BDP-a odlazi na plaće, a pritom se on sve slabije realizira. Za proizvodnju dobara i usluga u vrijednosti od milijun eura u Hrvatskoj, naglasio je, treba zaposliti dva do dva i pol puta više ljudi u usporedbi s najuspješnijim zemljama na istoku Europe.
Pesimistični scenarij
Još ranije su iz HUP-a upozorili kako bi rast minimalne plaće zakonski trebalo vezati uz kretanje produktivnosti, ali i kako bi se smanjenjem glomaznog javnog sektora za 30 posto stvorilo dovoljno prostora za porezna rasterećenja plaća. Uz ovakva upozorenja, zanimalo nas je može li se i u Hrvatskoj dogoditi scenarij iz Federacije BiH, odnosno val otkaza.
'Bilo je sporadičnih slučajeva otpuštanja, ali još nema nekakvih najava oko toga da bi otpuštanje bilo nešto masovnije', rekao nam je Stojić te otkrio u kojoj bi se situaciji to moglo dogoditi.
'U hipotetskom, pesimističnom scenariju, uzrok vala otkaza bila bi recesija koja bi trajala dulje od pola godine u europodručju. Nismo mi još u tom scenariju, to je hipotetski pesimistični scenarij', zaključio je Stojić, upozorivši da se u današnje ekonomski nesigurno vrijeme stvari mogu brzo promijeniti.
