Međutim životni standard radnika s minimalnom plaćom značajno se razlikuje diljem kontinenta. Od siječnja 2025. mjesečna bruto minimalna plaća ispod je 1000 eura u deset od 22 zemlje EU-a.

Iako su razlike manje kada se ona prilagodi standardu kupovne moći (PPS), značajne razlike ipak ostaju. Minimalna plaća u Njemačkoj tako je skoro četiri puta veća nego u Bugarskoj, odnosno dvostruko veća kada se stavi u kontekst PPS-a.

Prema Eurostatu, od siječnja 2025. bruto mjesečne minimalne plaće u EU kreću se od 551 eura u Bugarskoj do 2638 eura u Luksemburgu. Kada se uključe zemlje kandidati, Moldavija ima najnižu minimalnu plaću od 285 eura.

Od država članica EU-a, 22 od njih 27, prema podacima Euronewsa, imaju nacionalnu minimalnu plaću, a nemaju je samo Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska.

Minimalac iznad 1500 eura bruto mjesečno

U ovu kategoriju ulaze: Luksemburg (2638 eura), Irska (2282 eura), Nizozemska (2193 eura), Njemačka (2161 euro), Belgija (2070 eura) i Francuska (1802 eura).

Kako Belgija nije povećavala minimalnu plaću, Njemačka ju je preskočila. Iz podataka je vidljivo da u svim zemljama minimalac iznosi preko dvije tisuće eura, izuzev Francuske.

Minimalac između 1000 i 1500 eura bruto

Španjolska (1323 eura) predvodi drugi razred, a slijede je Slovenija (1254 eura), Poljska (1091 euro), Litva (1038 eura), Portugal (1015 eura) i Cipar (1000 eura). Prije pola godine u ovoj kategoriji bile su samo dvije zemlje.

Minimalac ispod 1000 eura bruto

U ovoj kategoriji najviše je članica EU-a. Čak deset država ima minimalac ispod tisuću eura, a među njima je i Hrvatska (970 eura). Slijede Grčka (968 eura), Malta (961 euro), Estonija (886 eura), Češka (826 eura), Slovačka (816 eura), Rumunjska (814 eura) i Latvija (740 eura). Minimalac je proteklih godina rastao i u Hrvatskoj, pa je tako u 2024. iznosio 840 eura bruto, a u ovoj godini bit će 970 eura. No s obzirom na troškove života i galopirajuću inflaciju, od spomenutog iznosa ne može se ni preživjeti, a kamoli živjeti.

Valja podsjetiti na to da je prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) međugodišnja stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u siječnju je iznosila četiri posto, čime se opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao četvrti mjesec zaredom, a prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena inflacija je u siječnju bila pet posto, što je najviše u eurozoni.

Među zemljama kandidatima, Turska ima najvišu minimalnu plaću od 708 eura, što je više nego u dvjema članicama EU-a, Mađarskoj (707 eura) i Bugarskoj (551 euro).

Jaz je manji kada se plaće usporede s PPS-om

Radnik s najvišom minimalnom plaćom, onaj u Luksemburgu, zarađuje gotovo pet (4,8) minimalnih plaća radnika u Bugarskoj. U usporedi s PPS-om razlika se smanjuje na 2,3 puta, ali i pozicije zemlja u usporedbi se mijenjaju. Njemačka ima, kada se u kontekst stavi PPS (1992 eura), najvišu minimalnu plaću, a Estonija (878 eura) najnižu.

PPS omogućuje pravedniju usporedbu jer odražava jednaku kupovnu moć u svim zemljama.

Uspoređujući nominalni i poredak prema PPS-u, Rumunjska je skočila sa 17. na deveto mjesto, a Crna Gora popela se s 18. na 12. mjesto, što ukazuje na njihovu veću kupovnu moć unatoč nižim nominalnim plaćama. Na ovoj ljestvici i Hrvatska se penje s 13. na 11. mjesto. S druge je strane Irska pala s drugog na peto mjesto, a Estonija strmoglavo otklizala s 14. na 21. mjesto. To sugerira da se njihove plaće ne pretvaraju u snažnu kupovnu moć zbog viših troškova života.

Inflacija i povećanje minimalnih plaća

Među 24 zemlje s dostupnim podacima četiri su doživjele realni pad. Ova se procjena temelji na usporedbi između godišnje inflacije (od prosinca 2023. do prosinca 2024.) i povećanja minimalne plaće (od siječnja 2024. do siječnja 2025.).

Od promatranih zemalja najviše su izgubili radnici s minimalnim plaćama u Turskoj. Godišnja inflacija u toj zemlji iznosila je 44,4 posto, a minimalna plaća porasla je samo za 30 posto. Ostale zemlje s realnim padom su Cipar, Albanija i Belgija, ali on je u njima bio vrlo blag.

Najveći realni rast minimalne plaće zabilježila je Crna Gora s nominalnim rastom od 25,9 posto, dok je inflacija iznosila 2,6 posto, što je rezultiralo znatnim porastom kupovne moći.

Osim Crne Gore, realni rast plaća zabilježile su Hrvatska, Rumunjska, Bugarska i Litva.