Tijekom svog prvog putovanja u Europu u veljači, američki ministar obrane Peter Hegseth upozorio je da američka vojna prisutnost na Starom kontinentu 'nije zauvijek', što je izazvalo šok.

'Siguran sam da će doći do određenog smanjenja američke prisutnosti u Europi', rekao je za Politico i umirovljeni general-pukovnik Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih kopnenih snaga u Europi.

Europi bi trebalo desetak godina da nadoknadi sve

Procjene o broju američkih vojnika u Europi variraju između 70.000 i 90.000 stalno raspoređenih trupa. No sve te brojke pokazuju znatan pad u odnosu na pedesete godine prošlog stoljeća, kada je tijekom najnapetijeg razdoblja Hladnog rata više od 400.000 američkih vojnika bilo raspoređeno diljem kontinenta. Prema mišljenju analitičara te sadašnjih i bivših američkih vojnih časnika, povlačenje ili čak smanjenje broja američkih vojnika u Europi znatno bi oslabilo strategiju odvraćanja Rusije te bi donijelo trošak i Europljanima i Amerikancima. Njemački ekonomski institut (IW) iz Kölna upozorio je ovog tjedna da bi Europi moglo trebati između 10 i 12 godina da nadoknadi sve ono što trenutno pruža SAD.

'Moja je preporuka da se sadašnja vojna prisutnost zadrži takvom kakva jest', rekao je početkom travnja američkim zakonodavcima general Christopher Cavoli, zapovjednik američkog Europskog zapovjedništva i vrhovni zapovjednik NATO-a u Europi.

'Zajednički trebamo snažnu kopnenu prisutnost, osobito kako bismo nadvladali jedinstvenu prednost Rusije u tome što može brzo rasporediti svoje snage uz naše granice', dodao je, naglasivši da bi smanjenje američke prisutnosti u Europi neizbježno usporilo odgovor na mogući ruski napad.

Cavoli odlazi u mirovinu ovog ljeta, a Washington navodno razmatra mogućnost da prvi put od osnutka NATO-a 1949. prepusti to zapovjedno mjesto Europljaninu.

Kako su Amerikanci raspoređeni u Europi

Najveći europski kontingent američkih vojnika - više od 38.000 njih - nalazi se u Njemačkoj, prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije iz Ujedinjenog Kraljevstva. Više od 14.000 američkih vojnika raspoređeno je u Poljskoj, 12.000 u Italiji i 10.000 u Velikoj Britaniji.

Početkom mjeseca NBC News je izvijestio da Pentagon razmatra povlačenje do 10.000 vojnika iz srednje Europe, prvenstveno iz Poljske i Rumunjske. Obje su zemlje oštro opovrgnule to izvješće. Nekoliko europskih država stoga traži od Washingtona da jasno predstavi svoje planove.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius zatražio je od Washingtona jasan plan o mogućem smanjenju trupa da bi zemlje mogle započeti s pripremama. Njegov zahtjev podržao je i finski ministar obrane Antti Häkkänen.

Pentagon zasad nije odgovorio. Druge europske vlade još se uvijek nadaju da će američki međuizbori za dvije godine, kao i predsjednički izbori 2028., oslabiti Trumpovu moć i obnoviti stari savez sa SAD-om.

Latvijski ministar obrane Andris Sprūds na konferenciji u Parizu početkom mjeseca citirao je pak bivšeg njemačkog kancelara Otta von Bismarcka: 'Ne počiniš samoubojstvo samo zato što se bojiš smrti.'

I Obama je htio smanjiti broj vojnika

No ovo nije prvi put da američka administracija razmatra smanjenje vojne prisutnosti u Europi da bi se usredotočila na Aziju.

Tijekom mandata Baracka Obame, SAD je počeo raditi na tom cilju, no ubrzo se predomislio - i povećao broj vojnika u Europi - nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin 2014. godine nezakonito anektirao Krim. Prve koje bi osjetile posljedice povlačenja američkih trupa bile bi Poljska i baltičke države, tvrdi Ben Harris, istraživač za europsku i američku vanjsku politiku u Vijeću za vanjske odnose, dodajući da bi sigurnost cijele Europe bila oslabljena.

Prema njegovim riječima, Trump ne bi trebao od Kongresa tražiti odobrenje za smanjenje broja trupa u Europi.

Međutim svako povlačenje ili smanjenje američke prisutnosti otvorilo bi brojna pitanja o troškovima i složenoj logistici premještanja vojne opreme. SAD je rasporedio širok raspon opreme, od tenkova do helikoptera, brodova i nuklearnog naoružanja. Posebno su važni sustavi Aegis Ashore za balističku obranu u Rumunjskoj i Poljskoj, a koji štite Europu od zračnih napada. Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, 2020. godine, Trump je najavio plan o povlačenju oko 12.000 vojnika iz Njemačke. Neki su trebali biti premješteni u druge europske zemlje dok su se drugi trebali vratiti kući. 'Plan je zaustavljen zbog visokih troškova povezanih s premještanjem tih trupa', rekao je Harris, a na kraju ga je poništio predsjednik Joe Biden.

Prema Hodgesu, bivšem američkom zapovjedniku, sadašnja neizvjesnost mogla bi potaknuti europske zemlje da 'udruže svoje sposobnosti i obrambenu industriju'.

'Američke trupe u Europi predstavljaju zračnu i pomorsku silu. No na tlu, kad se gledaju ukupna brojnost i sposobnosti, Europljani imaju veću moć', zaključio je.