Vladimir Putin je u rujnu 2023. godine tvrdio da Rusiji nisu potrebni strani plaćenici: "Mi nemamo takvu potrebu - pozivati ljude izvana za borbene operacije". Međutim, istraživanje koje je proveo IStories otkrilo je da je samo u Moskvi više od 1.500 stranih plaćenika regrutirano za rat u Ukrajini tijekom godine dana
Ovi podaci otkriveni su zahvaljujući curenju iz moskovske medicinske baze podataka (EMIAS), koja pokriva razdoblje od otvaranja regrutacijskog centra u travnju 2023. do kraja svibnja 2024. godine. Informacije o stotinama stranaca koji su prošli kroz točku odabira za vojnu službu po ugovoru u Moskvi postale su javno dostupne nakon što je hakerska skupina DumpForums provalila u sustave Odjela za informacijske tehnologije moskovskog gradonačelničkog ureda.
Stan 302 u Ulici Jabločkova
Više od 1.500 stranih državljana koji se pojavljuju u EMIAS bazi podataka imaju adresu jedinstvene regrutacijske točke navedenu kao svoju stambenu adresu - Ulica Jabločkova 5, zgrada 1. Prema curenju, gotovo tristo stranaca "živi" u stanu broj 302, što je zapravo broj prostorije za medicinski pregled u regrutacijskom centru.
Centar za regrutiranje vojnika po ugovoru počeo je s radom 1. travnja 2023. godine. Na lokaciji u Ulici Jablochkova, kandidati koji žele potpisati ugovor predaju obrazac za prijavu, fotografije i druge dokumente. Nakon posjeta regrutacijskom centru, stranim plaćenicima se uručuje poziv da se jave u centar za obuku Avangard u moskovskoj regiji, gdje su smješteni ugovaratelji koji čekaju naredbe za uvrštavanje u Ruske oružane snage.
Strani plaćenici provode oko dva tjedna u Avangardu čekajući naredbe za uvrštavanje u vojsku, nakon čega su poslani na obuku i zatim na front. Koristeći otvorene izvore, IStories je potvrdio da su desetine stranaca s adresom u Ulici Jabločkova sudjelovale u ratu u Ukrajini. Neki od njih su ubijeni ili zarobljeni, ali ima i onih koji su odslužili cijeli ugovorni rok i uspjeli biti otpušteni iz Ruskih oružanih snaga.
Odakle dolaze strani plaćenici?
IStories je utvrdio zemlju podrijetla više od 1.300 od 1.500 stranaca koji su prošli kroz moskovski regrutacijski centar za ugovore tijekom godine. Zemlje južne i istočne Azije zauzele su prvo mjesto po broju dobrovoljaca koji su otišli u Rusiju - 771 osoba. Na drugom i trećem mjestu su zemlje bivšeg SSSR-a (523 osobe) i Afrike (72 plaćenika).
Najveći broj plaćenika otišao je u Rusiju iz Nepala - najmanje 603 osobe iz ove zemlje posjetile su regrutacijski centar u Moskvi. Prvi Nepalci pojavili su se u ruskoj vojsci najkasnije u svibnju 2023. godine. U početku su dolazili u malim grupama od 2-3 osobe, ali do kolovoza njihov priljev narastao je na 30 osoba mjesečno, a u listopadu je više od 370 ljudi prošlo kroz točku odabira u Ulici Jablochkova.
U prvoj polovici studenoga, regrutacija dobrovoljaca iz Nepala je zaustavljena. U to vrijeme, mediji su počeli izvještavati o regrutaciji Nepalaca za rat u Rusiji, a vlasti ove zemlje zatražile su od Kremlja da ne regrutiraju nepalske državljane u rusku vojsku. Ipak, njihova regrutacija nastavila se barem do 20. prosinca.
Zapadnjaci u službi Kremlja
Ne idu se boriti za Rusiju samo stanovnici Azije, već i predstavnici zapadnih zemalja. IStories je otkrio nekoliko desetaka građana Europske unije i dva iz SAD-a u curenju podataka.
Jedan od njih pokazao se kao puni imenjak bivšeg američkog vojnika iz 82. zračnodesantne divizije - Matthew Kyle Dubron, 30, iz Nevade. Moskovska medicinska baza podataka pokazuje da je Matthew Dubron prošao medicinski pregled u Ulici Jablochkova 15. veljače 2024. Njegova daljnja sudbina je nepoznata.
Najmanje 34 građana europskih zemalja prošlo je kroz glavni regrutacijski centar za ugovornu službu. Tri četvrtine njih dolaze iz zemalja koje Rusija smatra neprijateljskima zbog njihove podrške Ukrajini. Na primjer, građani Velike Britanije, Francuske, Belgije, Italije i Austrije pokušali su se pridružiti ruskoj vojsci.
Među europskim zemljama, apsolutni vođa po broju stranih plaćenika je Rusiji "prijateljska" Srbija, čiji su se dobrovoljci borili na ruskoj strani od početka rata u istočnoj Ukrajini 2014. Najmanje osam Srba prošlo je kroz regrutacijski centar za ugovore u Moskvi 2023.-2024.
Među njima je Miodrag Berić, 26, sin srpskog snajperista Dejana Berića, koji se bavio regrutiranjem Srba u rusku vojsku. Miodrag Berić pojavio se u moskovskom regrutacijskom centru krajem listopada 2023.
Telegram kanal VChK-OGPU izvijestio je da je u siječnju 2024. mlađi Berić otpušten iz redova ruske vojske. To se dogodilo nakon što se njegov otac žalio na zapovjedništvo 119. zračnodesantne pukovnije, gdje su služili srpski plaćenici.
Slučaj danskog repera
Zanimljiv je slučaj Danca Nicklasa Hoffgaarda, 34, poznatog u Danskoj kao reper Stanley Most. Hoffgaard se pojavio u moskovskom regrutacijskom centru u rujnu 2023. Godinu dana kasnije, u kolovozu 2024., osigurao je raskid ugovora s Ministarstvom obrane putem suda.
Hoffgaard je podržavao Vladimira Putina i protivio se zapadnim vrijednostima, a uz pomoć ugovora s Ministarstvom obrane nadao se dobiti rusko državljanstvo. Vjerovao je da će sam izabrati mjesto službe, ali završio je u ratu u Ukrajini i žalio se na zlostavljanje od kolega - prema njegovim riječima, bio je pretučen, prisiljen piti votku, oduzet mu je telefon i bio je osumnjičen za špijunažu za SAD i Dansku.
"Našao se u ovoj situaciji protiv svoje volje, nije namjeravao sudjelovati u radu takvih jedinica," kaže njegov odvjetnik Roman Petrov. "Ovo je povreda od strane regrutacijskog centra. On ne govori ruski, nisu ga upoznali s ugovorom, nisu ga doslovno preveli."
Dva mjeseca nakon sudske presude, odluka je izvršena, Danac je uklonjen s popisa jedinice i otpušten. "Primio je sva dužna plaćanja, zakonski ima pravo na status veterana i sve veteranske povlastice. Živi i radi u Moskvi, još ne ide kući jer se boji progona," kaže Petrov.
Afrikanci s Russia-Africa summita
Stranci iz ugroženih afričkih zemalja također se regrutiraju u rusku vojsku: 72 osobe koje su prošle kroz moskovski regrutacijski centar su iz afričkih zemalja s visokom nezaposlenošću i stopama siromaštva. Tri vodeće zemlje čiji su građani prošli kroz moskovski centar su Gana, Kamerun i Senegal.
Zanimljivo je da je Joseph Désiré Pokam, 25, iz Kameruna stigao u Rusiju u srpnju 2023. - prvog dana samita Rusija-Afrika, koji je organizirala Zaklada Roscongress i održan pod sloganom "Za mir, sigurnost i razvoj". Vladimir Putin govorio je na samitu.
Nakon samita, Kamerunac Pokam ostao je u Moskvi i tri mjeseca kasnije otišao u regrutacijski centar u Ulici Jablochkova. Kasnije, Pokam je rekao da se u svojoj rodnoj zemlji bavio uzgojem rajčica i došao na samit Rusija-Afrika s turističkom vizom.
"Napustio sam svoju zemlju jer tamo ima mnogo problema. Ali imao sam privremenu vizu. Za rad u Moskvi, morao si imati stabilan dokument. Prijatelji su mi rekli da budući da je rat, možeš se pridružiti vojsci," kaže Pokam. Prema njegovim riječima, proveo je godinu dana na hersonskoj fronti i sada je u procesu dobivanja ruskog državljanstva.
Cijena rata i državljanstvo kao mamac
Rusija ne obavještava rodbinu Nepalaca koji su otišli u rat o njihovoj sudbini. Obitelji pokušavaju dobiti pomoć od nepalskih vlasti, ali ne mogu se svi nositi s gubitkom. Tako je nekoliko mjeseci nakon nestanka Ronala Mishre u Ukrajini, njegov otac počinio samoubojstvo.
U ožujku 2025., nekoliko obitelji preminulih i nestalih Nepalaca došlo je u Moskvu zahtijevati naknadu od Rusije za mrtve i tražiti nestale. Prema nepalskom veleposlanstvu, oko 12 milijuna rubalja trebalo bi biti prebačeno na račune rodbine.
Do tog vremena, nepalska vlada potvrdila je smrt 48 plaćenika. U jesen 2024., postalo je poznato da su ruske vlasti također zatražile uzorke DNK za identifikaciju tijela 57 ljudi, tako da broj smrtnih slučajeva može premašiti stotinu vojnika.
Prema izvješću britanskog Ministarstva obrane iz travnja 2024., stranim državljanima u službi ruske vojske nude se mjesečne plaće u iznosu od 2.200 dolara i ruski pasoš. Prema riječima medicinskog radnika koji je dezertirao, strani borci su sredinom 2024. dobivali do 640 tisuća rubalja mjesečno - tri puta više nego ruski vojnici.