Usklađene mirovine stigle su početkom travnja i na račune onih koji su ih ostvarili po posebnim propisima. Jasno, svaki se propis razlikuje od drugog, što dovodi do velikih razlika u mirovinama, ali i u svotama usklađivanja. Zasad su poznati podaci o porastu jedino braniteljskih mirovina
Početkom travnja isplaćene su mirovine za ožujak; prve povećane po siječanjskom usklađivanju koje iznosi 3,03 posto. Uz njih, na račune više od 1,23 milijuna umirovljenika stigli su zaostaci za siječanj i veljaču.
Podaci HZMO-a kazuju da su mirovine ostvarene prema redovitim propisima u prosjeku rasle tek za 15,24 eura, a prema kategorijama (starosna, invalidska, obiteljska, najniža itd.) rasle su u prosjeku između 11 i 18 eura, kako smo već izvijestili.
No dio umirovljenika dobio je nešto veće 'povišice'. Riječ je o umirovljenim djelatnim vojnim osobama, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i pripadnicima HVO-a. Osnovne podatke o iznosima koje oni primaju Mirovinsko redovito objavljuje s podacima o starosnim, invalidskim i ostalim 'redovitim' mirovinama.
vezane vijesti
Značajna razlika u jednoj kategoriji
Stoga je moguće vidjeti koliko su mirovine rasle u dijelu 'povlaštenih kategorija'. Primjerice, mirovine djelatnih vojnih osoba za veljaču su iznosile u prosjeku 811,22 eura, a prosjek tih mirovina za ožujak porastao je na 830,71 euro. Razlika je, dakle, 19,49 eura.
Slična su kretanja zabilježena i kod mirovina pripadnika HVO-a, kojima je prosječan iznos za veljaču bio 674,22 eura, da bi u ožujku porastao na 693,93 eura, odnosno za 19,71 euro.
Značajnija je razlika zabilježena pak kod najmnogobrojnije braniteljske skupine. Naime gotovo 72.200 branitelja iz Domovinskog rata u veljači je u prosjeku dobilo 1213,12 eura. Nakon usklađivanja prosječna svota njihove mirovine porasla je na 1245,94 eura. Njima je usklađivanje od 3,03 posto donijelo 32,82 eura više.
Koliko su usklađivanjem dobile preostale kategorije mirovina po posebnim propisima, znat ćemo tek kad HZMO objavi te podatke. S obzirom na to da se u svakoj 'povlaštenoj' kategoriji isplaćuju starosne, obiteljske i invalidske mirovine, tek u sljedećim tjednima moći ćemo obraditi i njihov rast nakon usklađivanja.
Igra brojkama
Zato je primjetno nešto drugo. HZMO u svojim mjesečnim pregledima stanja u mirovinskom sustavu redovito navodi ukupan prosječni iznos svih mirovina ostvarenih po Zakonu o mirovinskom osiguranju. On je zahvaljujući usklađivanju porastao za 15,24 eura te sad iznosi 592,31 euro.
No, uz to, HZMO tom prosjeku pribraja prosječne svote triju kategorija braniteljskih mirovina, da bi u veljači dobio prosječnu svotu od 625,53 eura, a u ožujku od 642,10 eura, što je razlika od 16,57 eura.
Analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper još je ranije upozorio na 'ušminkavanje'. Naime statističari navode mirovine iz rada te braniteljske mirovine, ostvarene po posebnim propisima, a zatim ih zbrajaju. Šemper to smatra 'miješanjem krušaka i jabuka'.
'U izbornom programu iz 2016. HDZ-u je bio cilj u mandatu do 2020. godine udio mirovina od 60 posto u prosječnoj neto plaći, a danas je Hrvatska miljama udaljena od tog cilja', upozorio je Šemper.
Udio u plaći
Da je tako pokazuje i statistika. Naime udio mirovine u plaći kod redovitih mirovina nakon usklađivanja iznosi 41,8 posto, a zbroja braniteljskih i redovitih iznosi 45,3 posto. Unatoč razlici od 3,5 posto, treba reći da je ona u istom omjeru bila prisutna i prije usklađivanja, s obzirom na to da su njime mirovine u odnosu na plaće porasle za svega 0,3, odnosno 0,4 posto. Krivac za to je - rast plaća.
No dok je udio starosnih mirovina na četrdesetak posto prosječne plaće, a invalidskih i obiteljskih još i niži, zanimljivo je vidjeti to da je udio mirovina pripadnika HVO-a u prosječnoj plaći porastao na 49 posto, djelatnih vojnih osoba na 58,7 posto dok umirovljeni branitelji iz Domovinskog rata u ovom trenutku na račune primaju 88 posto prosječne plaće, a ona prema posljednjim podacima iznosi 1416 eura.
