Uhićenje glazbenika Mile Kekina zbog sumnje da je izvukao financijsku korist od 7000 eura pri kupnji zemljišta za gradnju vile u Istri otvorilo je još jedno nezgodno pitanje. Naime otkriveno je da on i još 1387 samostalnih umjetnika imaju pravo na uplatu doprinosa za obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz državnog proračuna.

Naravno, to nije ukupan broj samostalnih umjetnika, a oni su kao i sve ostale samostalne djelatnosti, poput sportaša ili novinara, uostalom poput svih zaposlenih osoba u Hrvatskoj, dužni uplaćivati zdravstvene i mirovinske doprinose. Ovdje nije sporno to što uplaćuju doprinose, već način na koji to čine, odnosno ne čine, jer za neke to radi država.

No na kraju ti doprinosi rezultiraju određenim pokrićem zdravstvenih usluga ili mirovinom. Upravo se o mirovinama samostalnih umjetnika povela žestoka rasprava potkraj 2022. godine, kad je saborska zastupnica Možemo, glumica Urša Raukar Gamulin upozorila da su mirovine umjetnika kojima država uplaćuje doprinose - niska.

Naime antirecesijskim mjerama još je 2009. godine smanjen koeficijent za obračun osnovice za uplatu doprinosa s 1,2 na 0,8. Taj je koeficijent ostao na snazi i nakon financijske krize, zbog čega je Raukar Gamulin upozorila da mirovine samostalnih umjetnika u tom trenutku nisu prelazile svotu od 1700 kuna, odnosno 225,64 eura.

Iako je Ministarstvo financija u prvi mah odbilo povećati koeficijent na traženih 1,8, nekoliko mjeseci kasnije, u ožujku 2023., izmjenama Zakona o doprinosima, koeficijent za obračun osnovice za uplatu doprinosa vraćen je na 1,2, koliko je iznosio prije recesijske 2009. godine. Ta se osnovica dobiva umnoškom mjesečne prosječne plaće (u siječnju je iznosila 1392 eura) te koeficijenta 1,2. Dakle doprinosi koji se uplaćuju samostalnim umjetnicima su 20 posto veći od iznosa doprinosa za prosječnu plaću.

Konkretni primjeri

Prije nego objasnimo kako se određuje mirovina samostalnim umjetnicima, pa i onima kojima država uplaćuje doprinose, otkrit ćemo na konkretnim primjerima koliko iznose te mirovine.

Spisateljica Silvija Šesto otkrila je u emisiji 'Nedjeljom u 2' u prosincu 2022. godine da joj je invalidska mirovina iznosila tadašnjih 1190 kuna (157,94 eura). Dodajući sva usklađivanja od tog trenutka do danas, porasla joj je tek za četrdesetak eura, na 208,13 eura.

U istoj je emisiji protekle nedjelje gostovala i bivša glumica, također samostalna umjetnica Jadranka Matković. Govoreći o svom životu, otkrila je da tek nakon nedavnog povećanja mirovina uspijeva platiti 500 eura mjesečno za sobu u domu, a da joj poslije toga nešto preostane. Za usporedbu, prosječna mirovina stečena po redovitim propisima za veljaču iznosila joj je 577,07 eura.

Gotovo jednaki kriteriji umirovljenja

Dakle od državne uplate doprinosa, sudeći po ovim brojkama, nema neke velike koristi. No ne ulazeći u opravdanost ovakve državne intervencije i krajnji ishod uplate doprinosa iz proračuna, treba reći da samostalni umjetnici imaju pravo na uplatu doprinosa iz državnog proračuna temeljem Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva iz daleke 1996. godine.

Tim zakonom predviđeno je definiranje isplate posebnim Pravilnikom o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, a koji kaže da oni imaju pravo na ovu mogućnost ako 'uz bavljenje profesionalnim umjetničkim stvaralaštvom i javnim djelovanjem primarno u Republici Hrvatskoj, kao glavnim zanimanjem, udovoljavaju umjetničkim brojčanim kriterijima, financijskim kriterijima iz članka 8. (da im je ukupni godišnji dohodak od samostalne djelatnosti za posljednje tri godine manji od prosječne godišnje bruto plaće) te ako njihovo umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti.

U istom pravilniku piše da pravo na isplatu doprinosa iz državnog proračuna samostalnim umjetnicima prestaje ispunjavanjem uvjeta za starosnu mirovinu (65 godina uz 15 godina staža za muškarce, odnosno 63 godine i devet mjeseci uz jednako trajanje staža za žene) te nakon pravomoćnosti rješenja o invalidskoj mirovini zbog opće nesposobnosti za rad.

Stoga su svi drugi kriteriji po kojima samostalni umjetnici odlaze u mirovinu istovjetni onima za umirovljenje po Zakonu o mirovinskom osiguranju, kojim je određeno pravo na mirovinu svim građanima. Osim koeficijenta za određivanje doprinosa, koji bi im u teoriji trebao donijeti veću mirovinu, nema nikakve razlike u određivanju mirovina samostalnih umjetnika i većine drugih građana.

Posebna kategorija umirovljenika umjetnika

No postoji kategorija umjetnika koji mirovine ipak primaju na nešto drugačiji način. Prema odredbama Zakona o kazalištima, pravo na poseban izračun mirovina imaju baletni i plesni kazališni umjetnici u izvođačkom dijelu ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku te plesači i pjevači Ansambla Lado.

Prema podacima HZMO-a za veljaču, 27 umjetnika prima prosječnu mirovinu u iznosu od 1017,14 eura. Do te se svote dolazi posebnim izračunom mirovina jer se njima vrijednosni bodovi određuju prema najpovoljnijih 10 godina od 1998. naovamo, a kod redovnih umirovljenika računaju se vrijednosni bodovi iz cjelokupnog radnog vijeka.

Osim toga, osobni bodovi, koji su umnožak staža i najpovoljnijih prosječnih vrijednosnih bodova, uvećavaju se za 45 posto. Potom se ti vrijednosni bodovi množe s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine, kao i ostalim umirovljenicima.

Ali to nije sve. Unatoč povećanju osobnih bodova, mirovina se umjetnicima umanjuje za osam do 20 posto, ovisno o obračunatom iznosu. Tako će za osam posto mirovina biti umanjena onima koji su dobili izračun na iznos od 265,46 do 398,17 eura. Smanjenje od 12 posto imat će svi s obračunom u iznosu od 398,18 do 530,89 eura, a 16 posto oni kojima je obračun dao iznos od 530,90 do 663,61 eura. Za petinu će se umanjiti mirovina onima čiji je obračun mirovine pokazao svotu veću od 663,62 eura. Doduše, kao zaštitna mjera dodana je i odredba da umanjena mirovina ne smije biti niža od iznosa koji bi bio dobiven izračunom po redovitim propisima.

Ne treba zaboraviti to da je Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem određeno da se plesačima klasičnog baleta i suvremenog plesa, baletnim majstorima, opernim pjevačima solistima te plesačima i pjevačima u profesionalnim ansamblima narodnih plesova zbog fizioloških funkcija organizma koje nakon određenih godina života opadaju u mjeri da onemogućavaju uspješno obavljanje njihove djelatnosti svakih 12 mjeseci na radnom mjestu računa kao staž od 18 mjeseci. Radni odnos baletnim i plesnim umjetnicima prestaje kad navrše 40, odnosno 45 godina staža, bez obzira na dob, a to uključuje i beneficirani radni staž.

Unatoč tome što država uplaćuje doprinose samostalnim umjetnicima, oni pri umirovljenju nemaju gotovo nikakve dodatne koristi, niti podliježu posebnim izračunima kao članovi ansambala HNK i Lada, a koji bi im donio više mirovine od prosječnih.