Iako se u žargonu može reći da za život u mirovini treba biti umjetnik, umirovljeni članovi domaćih kazališnih, plesnih i kulturnih kuća za mirovine su se izborili ponajprije angažmanom saborske zastupnice i glumice Urše Raukar Gamulin, koja je potkraj 2022. godine predložila izmjenu Zakona o kazalištima kako bi se ukinulo inflacijsko ograničenje, uvedeno tijekom financijske krize 2009. godine.

Udruge samostalnih umjetnika su potom tražile povećanje koeficijenta na 1,8, koliko primaju umjetnici zaposleni u javnim ustanovama. Vladajući su to najprije odbili, da bi nakon prosvjeda ipak prihvatili zahtjeve i promijenili način obračuna mirovina.

To je rezultiralo stvaranjem još jedne posebne kategorije umirovljenika, koja je trenutno malobrojna, ali prima daleko iznadprosječne svote mirovina.

Malo primatelja, visoke svote

Tako je mirovine za prosinac 2023. godine primilo svega petero umirovljenih profesionalnih plesača i pjevača u prosječnom iznosu od 835,08 eura. Do prosinca 2024. taj je prosjek porastao na 1013,52 eura, uz porast broja primatelja na 24. Ako uzmemo u obzir da su lanjska usklađivanja od kumulativnih 10,4 posto donijela dodatnih osamdesetak eura na prosječni iznos mirovina, jasno je da povećanje od 178,44 eura, koliko su dobili umirovljeni umjetnici spada u red značajnijih.

Zanimljivo je usporediti te mirovine s prosječnim plaćama. Podaci za prosinac 2023. kazuju da je udio prosječne 'umjetničke' mirovine u prosječnoj plaći iznosio 69,13 posto. Godinu dana kasnije prosječna je plaća iznosila 1366 eura, a uz uvećani prosjek, mirovine su u toj plaći činile 74,2 posto.

Ženama više mirovine

Gledajući mirovine po spolu treba reći kako se prebacio jezičac na vagi. Naime, dok su u gotovo svim drugim umirovljeničkim kategorijama mirovine muškaraca veće, u ovoj su žene dobile nešto više svote.

Tako su u prosincu pretprošle godine dvojica umirovljenika u prosjeku primila 787,63 eura. Istodobno, šest umirovljenih plesačica i pjevačica primilo je 866,72 eura, što je gotovo 80 eura više.

Situacija se nije promijenila ni krajem 2024. godine. Tada je šest umirovljenih plesača i pjevača primilo u prosjeku 954,61 euro, a njihovih 18 kolegica 1033,15 eura. Iako je razlika nešto manja nego krajem 2023., vjerojatno je ostala značajna zbog razlike u broju umirovljenih muškaraca i žena.

Specifičan izračun mirovina

No, razlike bi mogle biti definirane i specifičnim načinom izračuna mirovina. Naime, vrijednosni bodovi se određuju prema najpovoljnijih 10 godina od 1998. naovamo, dok se kod redovnih umirovljenika, računaju vrijednosni bodovi iz cjelokupnog radnog vijeka.

Osim toga, osobni bodovi, odnosno umnožak staža i najpovoljnijih prosječnih vrijednosnih bodova, uvećavaju se za 45 posto. Potom se ti vrijednosni bodovi množe s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine, kao i ostalim umirovljenicima.

Ali, to nije sve. Unatoč povećanju osobnih bodova, mirovina se umjetnicima umanjuje za osam do 20 posto, ovisno o obračunatom iznosu. Doduše, umanjena mirovina ne smije biti niža od iznosa mirovine koji bi bio dobiven izračunom po redovitim propisima, tako da se ovo vjerojatno ne primjenjuje na sve umirovljene umjetnike.

Imaju i beneficirani staž

Zanimljivo, u Statističkim informacijama HZMO-a, za ovu se kategoriju umirovljenika ne navodi ostvareni radni staž. Naime, Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, određeno je da se plesačima klasičnog baleta i suvremenog plesa, baletnim majstorima, opernim pjevačima solistima te plesačima i pjevačima u profesionalnim ansamblima narodnih plesova zbog fizioloških funkcija organizma koje nakon određenih godina života opadaju u mjeri da onemogućavaju uspješno obavljanje njihove djelatnosti svakih 12 mjeseci na radnom mjestu računa kao staž od 18 mjeseci.

Uz to, Zakonom o kazalištima definirano je da baletnim i plesnim umjetnicima radni odnos prestaje kad navrše 40 godina staža, što uključuje i staž s povećanim trajanjem, bez obzira na dob. Isto se odnosi i na pjevače i plesače u Ansamblu Lado, s time da oni pravo na mirovinu dobivaju s 45 godina staža.