Brojne su zemlje povećale dob za odlazak u mirovinu. Jedna od rijetkih koje se tomu opiru je Hrvatska, unatoč preporukama Svjetske banke i Europske komisije. S druge strane, Nijemci moraju raditi do 67. godine, uz 45 godina staža
Sa sve duljim životnim vijekom i sve manjim udjelom doprinosa za isplatu mirovina, brojne su zemlje odlučile spašavati svoje mirovinske sustave produljenjem dobne granice za odlazak u mirovinu. U Hrvatskoj je ona 65 godina, iako su postojale inicijative za njeno produljenje. Naime, 2019. godine je referendumom '67 je previše' zaustavljena nakana države da građani u mirovinu idu dvije godine kasnije.
No, druge zemlje su uspješno podigle dob za umirovljenje. Sa 67 godina u mirovinu odlaze Danci, Talijani, Nizozemci, Nijemci rođeni nakon 1964. godine. U Austriji i Hrvatskoj se u mirovinu odlazi sa 65 godina, u Francuskoj sa 64 godine, a u Grčkoj i Luksemburgu 62 godine.
Doduše, u mirovinu se u Hrvatskoj može puno ranije, ali uz penalizaciju, odnosno smanjenje mjesečne svote za postotak određen vremenom odlaska u mirovinu, ali uz uvjet od 35 godina staža. U prijevremenu mirovinu mogu i dugogodišnji osiguranici s navršenom dobi od 60 godina i 41 godinom staža. Za svoj dugogodinji rad bit će nagrađeni dodatkom, ovisno o tome koliko će nakon te dobi ostati u svijetu rada.
vezane vijesti
Ni prosvjedi nisu pomogli
No, vratimo se na svijet. Prosvjedi u Francuskoj, koji su po treći put pokušali spriječiti mirovinsku reformu, nisu polučili rezultat. Francuzi su nezadovoljni to se, između ostalog, dob za umirovljenje povećala sa 62 na 64 godine.
'Povećana je ne samo starosna granica, već i godine staža. Prije reforme bilo je potrebno 41,5 godina, a sada će Francuzi morati raditi 43 godine kako bi ostvarili punu mirovinu. Tko to ne postigne, morat će produžiti radni vijek do 67. godine, rekla je Friederike Hofmann, dopisnica njemačkog javnog servisa ARD iz Pariza za Deutsche Welle.
U Njemačkoj je za osiguranike rođene 1964. godine i kasnije granica pomaknuta na 67 godina. Za generacije rođene između 1947. i 1963. predviđen je prijelazni period s postupnim povećanjem dobi. No, da bi se ranije otišlo u mirovinu, treba skupiti 45 godina staža. Nijemci su, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), među narodima koji najdulje rade u EU.
Oštre preporuke
Iako je i Italija digla dob za umirovljenje na 67 godina, većina ljudi u mirovinu odlazi sa 62 godine, zahvaljujući brojnim iznimkama. Političari to žele ograničiti, pa i dodatno povećati radni vijek koji bi trebao trajati do 71. godine. Razlog je jasan. Italija izdvaja najveći dio novca iz državnog proračuna za isplatu mirovina u cijeloj EU.
Danci također idu u starosnu mirovinu sa 67 godina, no do 2040. godine će se ta granica povećati na 70 godina. Ako će se životni vijek nastaviti produljivati, tako će se i dobna granica povećavati. Ovo praktički prati preporuke Svjetske banke, koja je, recimo, za Hrvatsku preporučila podizanje dobi za umirovljenje na čak 72 godine.
Tomu bi trebalo prethoditi postupno podizanje dobi na 66 i pol godina do 2030. godine. Jedna od pet preporuka Europske komisije za Hrvatsku također predviđa podizanje dobi za umirovljenje, ali ne u toliko drastičnom omjeru. Trenutno dob za umirovljenje raste samo ženama. Od početka ove godine ona iznosi 63 godine i devet mjeseci. Do 2030. bi se to trebalo izravnati na 65 godina.
