Među više od 1,2 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj, kriju se i oni raspoređeni u nekoj od 18 skupina i četiri potkategorije umirovljenih po posebnim propisima. Često se u javnost raspravlja o takozvanim braniteljskim ili saborskim mirovinama, što zbog brojnosti njihovih korisnika, što zbog iznosa koji daleko premašuju prosječne mirovine stečene radom.

Iako među umirovljenima po posebnim propisima ima i bivših zaposlenika iz proizvodnih i uslužnih djelatnosti, poput radnika Istarskih ugljenokopa Tupljak, radnika izloženih azbestu ili članova posade brodova u međunarodnoj plovidbi, postoje i skupine za koje rijetki mogu reći da su umirovljene po posebnim, često i povoljnijim uvjetima od redovitih.

Među njima su svakako umjetnici umirovljeni prema posebnim propisima koje regulira čak nekoliko zakona. Izmjenama Zakona o doprinosima iz ožujka prošle godine povećan je koeficijent za uplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje slobodnim umjetnicima s 0,8 na 1,2.

To je učinjeno nakon što je saborska zastupnica Možemo, Urša Raukar Gamulin predložila u Saboru upravo ovu izmjenu zakona kako bi se ukinulo inflacijsko ograničenje, uvedeno tijekom financijske krize 2009. godine. Udruge samostalnih umjetnika su tražile povećanje koeficijenta na 1,8, koliko primaju umjtnici zaposleni u javnim ustanovama. Vladajući su to u prvi mah odbili, no nakon prosvjeda su ipak pristali na zahtjev Raukar Gamulin. Osim koeficijenta, nema razlike u obračunu njihovih mirovina u usporedbi s redovitim propisima.

Beneficije za umjetnike

No, umjetnici koji su zaposleni u kulturnim institucijama, poput Hrvatskog narodnog kazališta ili Ansambla Lado, imaju pravo na obračun mirovine po posebnim propisima. Tu u igru ulaze dva Zakona.

Prvi je Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, kojim je određeno da se plesačima klasičnog baleta i suvremenog plesa, baletnim majstorima, opernim pjevačima solistima te plesačima i pjevačima u profesionalnim ansamblima narodnih plesova zbog fizioloških funkcija organizma koje nakon određenih godina života opadaju u mjeri da onemogućavaju uspješno obavljanje njihove djelatnosti svakih 12 mjeseci na radnom mjestu računa kao staž od 18 mjeseci.

Drugi je Zakon o kazalištima, čijim su lanjskim izmjenama definirani neki posebni uvjeti umirovljenja djelatnika u kulturi. Tako, primjerice, baletnim i plesnim umjetnicima radni odnos prestaje kad navrše 40 godina staža, što uključuje i staž s povećanim trajanjem, bez obzira na dob. Isto se odnosi i na pjevače i plesače u Ansamblu Lado, s time da oni pravo na mirovinu dobivaju s 45 godina staža.

Drugačiji izračun mirovine

Ovim je zakonom određen i način izračuna mirovine, koji se podosta razlikuje od redovitog. Naime, vrijednosni bodovi se određuju prema najpovoljnijih 10 godina od 1998. naovamo, dok se kod redovnih umirovljenika, računaju vrijednosni bodovi iz cjelokupnog radnog vijeka.

Osim toga, osobni bodovi, koji su umnožak staža i najpovoljnijih prosječnih vrijednosnih bodova, uvećavaju se za 45 posto. Potom se ti vrijednosni bodovi množe s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine, kao i ostalim umirovljenicima.

Ali, to nije sve. Unatoč povećanju osobnih bodova, mirovina se umjetnicima umanjuje za osam do 20 posto, ovisno o obračunatom iznosu. Tako će za osam posto mirovina biti umanjena onima koji su dobili izračun na iznos od 265,46 do 398,17 eura. Smanjenje od 12 posto imat će svi s obračunom u iznosu od od 398,18 do 530,89 eura, a 16 posto oni kojima je obračun dao iznos od 530,90 do 663,61 eura. Za jednu petinu će se umanjiti mirovina onima čiji obračun mirovine je pokazao svotu veću od 663,62 eura.

Tri četvrtine plaće

Doduše, kao zaštitna mjera dodana je i odredba da umanjena mirovina ne smije biti niža od iznosa mirovine koji bi bio dobiven izračunom po redovitim propisima.

No, kako statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuje, umirovljenih plesača i pjevača nema puno. Tek ih je 12, no iznos mirovina koje su dobili u rujnu, u prosjeku iznosi čak 1000,16 centi! Statistika je otkrila i kako jedna osoba u ovoj kategoriji prima mirovinu u najnižem iznosu od 605,04 eura, dok je najviša isplaćena mirovina iznosila 1652,46 eura.

Podsjetimo, prosječna mirovina umirovljenika iz rada u rujnu je iznosila 574,12 eura. Dakle, 'umjetnička' mirovina je za 57,4 posto veća od prosječne. Uz to, njen udio u prosječnoj plaći je vrlo povoljnih 75,54 posto, što znači da prosječna mirovina umjetnicima iznosi tri četvrtine prosječne plaće.