Među nešto manje od četiri milijuna stanovnika u Hrvatskoj ubraja se i 653.577 osoba s invaliditetom, kako sugerira izvješće HZJZ-a iz rujna. Od tog broja, oko 167 tisuća je umirovljenika.

S obzirom na njihovo zdravstveno stanje i specifične potrebe koje imaju, iznosi njihovih mirovina nisu im dovoljni za zadovoljavanje svih troškova. Invaliditet je često nevidljiv, pa tako i položaj osoba s invaliditetom u društvu nije u fokusu javnosti, naročito ako su još pritom u mirovini.

Da bi ostvarile pravo na invalidsku mirovinu, osobe moraju imati djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Djelomičan gubitak radne sposobnosti podrazumijeva mogućnost rada na dosadašnjem poslu do 70 posto vremena ili rad na prilagođenim poslovima. Pritom se radni vijek računa od 20. godine života te se skraćuje ovisno o obrazovanju, služenju vojnog roka ili vremenu provedenom na zavodu na zapošljavanje. Ako je potpuna nesposobnost za rad nastala zbog bolesti, ozljede ili nesreće izvan rada, pravo na invalidsku mirovinu moguće je dobiti ako mirovinski staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka.

Razlike zbog dva faktora

Statistički podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o mirovinama za rujan sugeriraju teško financijsko stanje u kojem se nalaze umirovljene osobe s invaliditetom. Naime prosječna invalidska mirovina, određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, iznosi 419,27 eura, što je, primjerice, tek 31,67 posto prosječne plaće koja trenutno iznosi 1324 eura, odnosno 154,85 eura manje od prosječne mirovine koju dobivaju svi umirovljeni po redovitim propisima.

Gledajući po spolu, prosječna mirovina muškaraca u rujnu je iznosila 449,51 euro, odnosno svega 33,95 posto prosječne plaće. Kod žena je situacija još teža jer one u prosjeku primaju 372,64 eura, što je samo 28,15 posto prosječne plaće.

Osim po spolu, velike razlike u mirovinama uzrokovane su vremenom umirovljenja. Naime oni koji su umirovljeni do 31. prosinca 1998. godine dobivaju znatno više mirovine od onih umirovljenih od 1. siječnja 1999. godine. Konkretno, takozvani 'stari' umirovljenici s invaliditetom u prosjeku primaju 563,54 eura (42,56 posto prosječne plaće) za ostvarenih 18 godina, dva mjeseca i šest dana staža. S druge strane, svi umirovljeni nakon 1. siječnja 1999. dobivaju u prosjeku 407,97 eura invalidske mirovine (30,81 posto prosječne plaće) za 22 godine, dva mjeseca i 11 dana.

Pretvaranje mirovina

Razlika tako iznosi 155,57 eura u korist onih koji su odradili četiri godine manje. Uzrok tomu je promjena izračuna mirovina, u sklopu mirovinske reforme 1999. godine, kojom je uveden, primjerice, institut usklađivanja mirovina, a umirovljeničke udruge upozoravaju da su tad, pogrešno izračunatom aktualnom vrijednošću mirovina (AVM), smanjene za 10 posto.

Korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti uzrokovane bolešću, u trenutku stjecanja dobi za umirovljenje, invalidska se mirovina prevodi u starosnu. Takvih je mirovina u rujnu isplaćeno 64.652 u prosječnom iznosu od 531,77 eura, što je 42,35 eura manje od prosječne mirovine, odnosno svega 40,16 posto prosječne plaće.

HZMO isplaćuje i invalidske mirovine prema međunarodnim ugovorima osobama koje su dio radnog vijeka odradile u Hrvatskoj. Takvih je 4967, a u prosjeku iznose svega 96,07 eura, što čini 7,26 posto prosječne plaće u Hrvatskoj.

Radnici, obrtnici, poljoprivrednici...

U domaćem mirovinskom sustavu postoje i kategorije osiguranja ovisno o vrstama rada. Tako statistike bilježe 81.138 primatelja invalidskih mirovina umirovljenih temeljem doprinosa iz rada. Njihova je prosječna mirovina 419,82 eura, što je 154,30 eura manje od prosjeka i samo 31,71 posto prosječne plaće.

Onih koji su do umirovljenja uplaćivali doprinose kao obrtnici je 3489, a njihova je prosječna mirovina nešto manja - 405,03 eura - što je svega 30,59 posto prosječne plaće, iako im je radni staž gotovo 11 mjeseci dulji. Što se pak tiče poljoprivrednih umirovljenika s invaliditetom, statistika ih broji 1149 s prosječnom mirovinom od 424,24 eura ili 32,04 posto prosječne plaće. To su ostvarili za 18 godina, 10 mjeseci i 18 dana staža.

No situacija u kojoj osobe s invaliditetom u prosjeku primaju oko trećine plaće stubokom se mijenja ako se u obzir uzmu osobe umirovljene po posebnim propisima. Njihovi uvjeti umirovljenja puno su povoljniji od onih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), što rezultira i znatno višim prosječnim svotama mirovina.

Mirovinski 'bogataši'

Tako, primjerice, najviše invalidske mirovine u Hrvatskoj prima petero umirovljenika te spadaju u kategoriju bivših saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i glavni državni revizor. Njihova je mirovina 85,50 posto viša od prosječne plaće i iznosi 2456,07 eura. Takozvane 'saborske' mirovine ukinute su 2011. godine, ali oni koji su ih ranije stekli imaju pravo na isplatu.

Invalidske mirovine branitelja, određene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR), u prosjeku iznose 1211,90 eura, što je 91,53 posto prosječne plaće. Takve mirovine prima 51.885 osoba.

Prema ZOHBDR-u se isplaćuju i starosne mirovine prevedene iz invalidskih. HZMO je u rujnu zabilježio 1926 takvih mirovina u prosječnom iznosu od 783,55 eura, što je gotovo 60 posto prosječne plaće. Mirovine se isplaćuju i ako su priznate prema ZOHBDR-u, a određene prema ZOMO-u. Takvih je 11.544 u prosječnom iznosu od 540,44 eura, što je 40,82 posto prosječne plaće. Gledajući samo odnos s plaćom, riječ je o najnižim invalidskim mirovinama u kategorijama po posebnim propisima. Njih primaju osobe koje su nakon vojne službe nastavile raditi u civilnom sektoru.

Posebnim sporazumom o suradnji u skrbi o pripadnicima HVO-a između Hrvatske te Bosne i Hercegovine određena su i mirovinska prava po posebnim uvjetima. Tako 6139 pripadnika HVO-a prima invalidsku mirovinu u prosječnom iznosu od 676,42 eura, što je otprilike pola prosječne plaće.

Mirovine preuzete iz Jugoslavije

Mirovinski sustav RH preuzeo je i plaćanje dijela mirovina dodijeljenih u Jugoslaviji. Tako, između ostalog, isplaćuju invalidske mirovine 61 pripadniku Narodnooslobodilačke borbe (prosječno 695,84 eura ili 52,56 posto udjela u plaći), 13 pripadnika Hrvatske domovinske vojske u razdoblju od 1941. do 1945. godine (prosječno 553,47 eura ili 41,80 posto udjela u plaći), 169 bivših političkih zatvorenika (prosječno 817,49 eura ili 61,74 posto udjela u plaći) te pripadnicima JNA, kojih je 574 s prosječnom mirovinom od 699,76 eura (52,86 posto udjela u prosječnoj plaći).

Među umirovljenim osobama s invaliditetom nalazi se i 107 bivših radnika Istarskih ugljenokopa Tupljak, a koji su za prosječnih 27 godina, osam mjeseci i 22 dana staža dobili 798,52 eura, što je oko 60 posto prosječne plaće.

Sličnu mirovinu imaju i umirovljeni prema propisima o djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima i ovlaštenim službenim osobama, što uključuje i razminiravatelje. Njih 877 u prosjeku dobiva 788,39 eura za 25 godina staža.

Treba reći i to da je statistički umirovljenih osoba s invaliditetom manje, ali njihove su mirovine sve više jer podliježu usklađivanju kao i ostale.