Iako prosječna mirovina iznosi 574,12 eura, treba znati da im onih koji primaju znatno niže, odnosno više svote. Tako primjerice više od 70.000 ljudi prima manje od 70 eura mjesečno, dok s druge strane, oko 1690 ljudi prima 1446 eura u prosjeku. Oni koji imaju pravo na jednokratnu isplatu iz drugog stupa mogu dobiti i 5000 eura.
Raspravljajući o mirovinama često se ističe kako one u prosjeku niske. Statistike pokazuju da prosječna mirovina za rujan iznosi 574,12 eura, a kad se redovitim mirovinama pridodaju braniteljske, prosjek se penje na 622,82 eura. No, to je samo prosjek što znači da ima onih koji primaju znatno više i znatno manje od te svote.
Primjerice oko 19.600 umirovljenika prima mirovinu iz prvog i drugog stupa. Osnovna mirovina, odnosno ona koja im stiže iz prvog stupa, u prosjeku iznosi 765 eura, piše Mirovina.hr. Dio mirovine kojeg primaju iz drugog stupa, doduše, iznosi 100 eura.
Iako su mirovine iz dva stupa rezultat visokih plaća, odnosno uplaćivanja većih stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje te duljeg radnog vijeka, odnosno mirovinskog staža, zbog čega bi u pravilu trebale biti isplativije onima koji su radili dulje i za iznadprosječnu plaću.
Ništa od 5000 eura
Od 1. siječnja je Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima omogućena jednokratna isplata 20 posto depozita s računa u fondu, umjesto dosadašnjih 15 posto. Iako će to rezultirati kasnijim nižim mjesečnim isplatama, nemaju svi umirovljenici koji primaju mirovine iz dva stupa pravo na to.
Među njima se nalazi i oko 1300 korisnika najniže mirovine, ali i oko 400 primatelja najviših mirovina. Obje kategorije nemaju pravo na dodatak od 27 posto, kojim se one usklađuju s mirovinama iz prvog stupa, već je njima on određen u ranijem postotku od 20,25 posto. Uz to, umirovljenici s najnižim mirovinama nemaju pravo na jednokratnu isplatu 20 posto svog mirovinskog depozita. Time su zakinuti za mogućnost da povuku otprilike 5000 eura odjednom.
Velike razlike
Govoreći o najnižim mirovinama, koje prema podacima HZMO-a, trenutno prima nešto više od 315.000 ljudi, uključujući i one koji mirovinu primaju po međunarodnim ugovorima, one u prosjeku iznose oko 358 eura. Da su obračunate samo po radnom stažu i uplaćenim doprinosima, iznosile bi oko 243 eura. Među njima je i oko 70.000 ljudi koji primaju mirovine niže od 70 eura. To odgovara Zadru, petom gradu po broju stanovnika u Lijepoj našoj. Ipak, treba reći kako je riječ uglavnom o primateljima mirovina po međunarodnim ugovorima, koji su samo dio radnog vijeka odradili u Hrvatskoj.
S druge strane, najviše mirovine su također limitirane Zakonom o najvišoj mirovini koji kazuje da najviša mirovina ne smije biti veća od dvostrukog iznosa najviše mirovine za 40 godina staža. Korisnika takve mirovine je u rujnu bilo 1690, a na račun im je u prosjeku stiglo 1446 eura za prosječno odrađenih 37 godina staža. Koliki je najviši pojedinačni iznos isplaćene mirovine, HZMO ne otkriva, ali iz statistike je vidljivo da je 9236 osoba u rujnu primilo više od 1500 eura, što odgovara gradu veličine Pazina.