Premijer Andrej Plenković često se voli pohvaliti rastom mirovina. No povećanje svote koja svaki mjesec sjeda na račune nešto više od 1,2 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj nije dobra volja vladajućih, već zakonska obveza koju moraju ispuniti. Naime Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je to da se mirovine usklađuju dvaput godišnje, u siječnju i srpnju, ovisno o stopi rasta prosječnih plaća i inflacije.

Pritom omjer ta dva parametra u formuli usklađivanja iznosi 70:30, u korist veće stope rasta, bez obzira na to radi li se o povećanju plaća ili potrošačkih cijena. To je u srpnju ove godine dovelo do povećanja aktualne vrijednosti mirovine (AVM), odnosno iznosa mirovine za godinu staža, a koji služi kao osnovica za njezin izračun, na 13,17 eura.

Tako je došlo do povećanja prosječne mirovine od 39,94 eura. No umirovljeničke udruge već godinama smatraju da je takva formula usklađivanja nepravedna i da mirovine sve više zaostaju za plaćama te su sve manje dovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova zbog inflacije. Stoga opetovano od vladajućih traže izmjenu propisa i uvođenje modela usklađivanja mirovina po omjeru 100:0 u korist većeg faktora rasta plaća ili cijena.

Mizerna realna vrijednost

Iz Vlade su još potkraj 2022. godine najavili mogućnost kompromisa, ponudivši izmjenu formule usklađivanja, ali u omjeru 85:15. O tome je bilo riječi i na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održanoj u ponedjeljak. Na toj je sjednici rečeno da će se nova formula usklađenja početi primjenjivati od 1. srpnja sljedeće godine jer je prije toga potrebno obaviti redovitu proceduru izmjena propisa, što uključuje javno savjetovanje i dva čitanja u Saboru.

Analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper upozorava da takav kompromis ne bi donio ništa umirovljenicima. 'Formula usklađivanja nije u funkciji povećanja mirovina, osim nominalno, već čuvanja realne vrijednosti mirovina u odnosu na rast plaća i rast cijena (inflaciju). Ovakva formula nije adekvatna jer se u svakom usklađivanju mirovina stvara sve veći jaz, odnosno razlika između plaća i mirovina', upozorio je Šemper, podsjetivši na Plenkovićevo obećanje iz 2016. godine o udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći od 60 posto.

Nakon već spomenutog srpanjskog usklađivanja taj udio iznosi svega 43,5 posto ako se u obzir uzmu samo mirovine po redovitim propisima. Dodavanjem braniteljskih mirovina, određenih po posebnim propisima, udio raste na 47,2 posto, a prosjek na 620,13 eura.

'Zaboravimo na visoke postotke'

Plenković je ovoga tjedna, predstavljajući izvješće o radu Vlade, istaknuo da je prosječna neto plaća u proteklih osam godina porasla za 76 posto, sa 749 na 1315 eura, što je 35 posto bez inflacije, a istovremeno je minimalna neto plaća porasla za 103 posto, s 331 na 672 eura, što je realno za čak 56 posto. Obećao je povećanje minimalca za 130 eura od 1. siječnja sljedeće godine, ali i povećanje mirovina do kraja mandata.

'Prema novom obećanju ovih dana, 2028. godine prosječna plaća bit će 1600, a mirovina 800 eura, što daje udio od 50 posto. Novo obećanje o promjeni formule sa 70:30 na 85:15 nije ništa epohalno', naveo je Šemper i pritom otkrio svoju računicu.

Da se posljednje usklađivanje, koje je umirovljenicima u prosjeku donijelo 39,94 eura više, provodilo po formuli 85:15, 'povišica' bi bila 7,87 eura veća. Usklađivanjem po formuli 100:0, koju zagovaraju umirovljeničke udruge, umirovljenici bi dobili 55,68 eura više. Razlika između ovog i stvarnog prosječnog rasta mirovina iznosi 15,74 eura, zbog čega Šemper zagovara uvođenje formule 100:0. Ali istovremeno upozorava da bi čak i promjenom formule umirovljenici mogli opet ostati kratkih rukava.

'U 2025. zaboravimo na postotke usklađivanja od četiri do osam posto jer je inflacija smanjena, a značajnog rasta plaća više neće biti! U tom slučaju nova formula 85:15 značit će rast mirovina za jedan do dva eura u odnosu na formulu 70:30', zaključio je analitičar mirovinskog sustava.