Hrvatska broji nešto više od 1,2 milijuna umirovljenika. S obzirom na to da je riječ o gotovo trećini stanovnika, vrijedi reći da osim onih koji su zaslužili mirovinu svojim radom, primaju je zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili su je naslijedili, postoji i 19 skupina umirovljenih po posebnim propisima. Među njima su saborski zastupnici, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor
Oni ostvaruju pravo temeljem Zakona o pravima zastupnika u Saboru RH, čime je definirano pravo na primanje mirovine zastupnicima i ostalima do 22. prosinca 2011. godine, odnosno do početka sedmog saziva Hrvatskog sabora. Dotad su pravo na mirovinu imali svi saborski zastupnici, uz brojne izmjene i iznimke u trajanju njihova mandata. Zastupnici koji su započeli svoj saborski mandat nakon tog datuma umirovit će se prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju. No i ovdje postoji iznimka. Naime pravo na saborsku mirovinu imaju oni saborski zastupnici ili članovi Vlade te ustavni suci koji su svoje mandate obnašali prije spomenutog 22. prosinca 2011. godine ili ih obnašaju i sada.
Takozvane saborske mirovine uvijek su predmet rasprava u javnosti s obzirom na njihove iznose, ali i činjenicu da je nerijetka pojava prilikom televizijskih prijenosa vidjeti sabornicu uglavnom praznu. Posljednji put o njima se raspravljalo kad je bivši član Vijeća općina Hrvatskog sabora, a kasnije i ministar u SAO Krajini i član Srpske napredne stranke, Savan Grabundžija, zatražio izračun saborske mirovine, za što je dobio nekoliko odbijenica.
Inače, saborske mirovine obuhvaćaju i bivše ministre i premijere, ustavne suce te zasad jedinu umirovljenu glavnu državnu revizoricu, Šimu Krasić. One podliježu i usklađivanju mirovina po redovitim propisima. S obzirom na to da su prošlogodišnja usklađivanja donijela povećanja od 4,19 i 7,46 posto, odnosno kumulativno 10,4 posto, ne čudi značajan rast ovih mirovina. Stoga smo odlučili usporediti koliko su one rasle u proteklih godinu dana. Kako bismo dali kontekst tom rastu, iz Statističkih informacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje izvukli smo i podatke o broju primatelja te njihovom stažu zabilježenom pri isplati mirovina za prosinac 2023. i prosinac 2024. godine.
vezane vijesti
Prosječni staž nije se mijenjao
Tako je za prosinac pretprošle godine saborsku mirovinu dobilo 685 osoba. U međuvremenu je broj primatelja pao za tri osobe. Znatnije se, doduše, izmijenio broj muškaraca i žena koji primaju mirovinu u ovoj kategoriji, pa je tako krajem 2023. zabilježeno 460 muškaraca, a godinu poslije - njih sedam manje. U međuvremenu se broj žena koje primaju saborsku mirovinu popeo s 225 na 229.
Njihov se prosječni ostvareni staž u tom razdoblju nije značajnije mijenjao. Ukupno gledajući, potkraj prošle godine prosječni je radni staž u ovoj kategoriji umirovljenika iznosio 32 godine, devet mjeseci i šest dana. To je, otkrivaju podaci HZMO-a, 12 dana manje nego krajem 2023. godine.
Gledajući po spolu, muškarci su ostvarili manji staž od žena. U prosincu 2024. skupili su ukupno 32 godine, četiri mjeseca i 16 dana, odnosno šest dana više nego u istom mjesecu prethodne godine. Žene su pak skupile 33 godine, pet mjeseci i dva dana staža, što je u usporedbi s prosincem 2023. čak mjesec i 27 dana manje, iako je broj primateljica povećan.
Najniža mirovina - 785 eura
No tu dolazimo do najbitnije stavke - iznosa mirovina. Ako gledamo po spolovima, vrijedi reći i to da je i u ovoj kategoriji zastupljena rodna neravnopravnost. Naime umirovljene saborske zastupnice, članice Vlade, ustavne sutkinje i već spomenuta državna revizorica u prosjeku su za prosinac 2023. godine primile 1700,07 eura mirovine, što je za čak 244,74 eura manje od prosječne mirovine njihovih muških kolega.
Ista se stvar ponovila u prosincu prošle godine. Prosječna mirovina žena je, doduše, porasla za 283,68 eura, na prosječnih 1983,75 eura, ali to je i dalje 300 eura manje od mirovine saborskih zastupnika, bivših ministara i ustavnih sudaca.
Gledajući ukupni prosjek, saborska mirovina isplaćena za prosinac 2023. iznosila je 1864,42 eura. To je čak 54 posto više od tadašnje prosječne plaće, a koja je iznosila 1208 eura. Godinu poslije prosječna se saborska mirovina, zahvaljujući usklađivanjima, popela na 2182,89 eura, a unatoč tomu što se i prosječna plaća popela na 1366 eura, udio mirovine u plaći iznosi čak 159,80 posto.
Tablice HZMO-a pokazuju nam da je najniža isplaćena saborska mirovina za prosinac 2023. godine iznosila 785,30 eura, a ostvarena je za 32 godine, tri mjeseca i 19 dana staža. S druge strane, najviše su mirovine isplaćene u kategoriji iznad 1070 eura te su u prosjeku iznosile 1873,85 eura za ostvarene 32 godine, devet mjeseci i 24 dana staža. Godinu poslije, u prosincu 2024. godine, najniža isplaćena saborska mirovina iznosila je 741,32 eura za 38 godina, mjesec i devet dana staža, a najviše isplaćene mirovine uvelike su premašile 2000 eura.
Starosne, invalidske i obiteljske mirovine
Umirovljeni zastupnici, suci, članovi Vlade i ostali unutar svoje kategorije imaju pravo na starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu. Tako je prosječna starosna saborska mirovina za prosinac 2023. iznosila 1943,91 euro, a ostvarena je za 32 godine, mjesec i 10 dana staža. Nju je primilo 514 umirovljenika. Godinu kasnije sedam umirovljenika manje primilo je u prosjeku 2278,63 eura prosječne saborske starosne mirovine. Zanimljivo, iako je u godinu dana zabilježeno sedam primatelja manje te u prosjeku 334,72 eura više svote, ostvareni staž ostao je isti.
Invalidske mirovine za prosinac 2023. i 2024. godine u ovoj kategoriji primilo je pet osoba s prosječnim ostvarenim stažem od 23 godine, pet mjeseci i 13 dana. No svota je u međuvremenu povećana za 370,84 eura - s 2090,27 na 2461,11 eura.
Kod obiteljskih mirovina je broj mahom primateljica porastao sa 166 na 170, kao i njihova prosječna mirovina. Ona je za prosinac 2023. godine iznosila 1611,48 eura, a za isti mjesec lani 1889,18 eura, što je povećanje od 277,69 eura. No, zanimljivo, ostvareni radni staž pao je za više od dva mjeseca. Osim toga, primatelji obiteljskih mirovina u ovoj kategoriji većinom ne ostvaruju pravo na opciju primanja vlastite mirovine i dijela obiteljske jer im zbroj ta dva primitka prelazi zakonsko ograničenje od 80 aktualnih vrijednosti mirovine, a ono trenutno iznosi 1053,60 eura.
Treba reći da se broj primatelja ovih mirovina u budućnosti neće pretjerano mijenjati. Kao što smo rekli, pravo na njih imat će aktivni zastupnici, članovi Vlade i ustavni suci koji su svoje mandate obnašali do kraja 2011. godine. Smrću pojedinih primatelja mirovina ostaje mogućnost da će njihovi najbliži, mahom supruge, nastaviti primati obiteljske mirovine, ali pod uvjetom da ispunjavaju sve kriterije propisane Zakonom o mirovinskom osiguranju.
