Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavio je izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju, krovnog dokumenta koji definira mirovine i mirovinska prava u Hrvatskoj.

Cilj donošenja izmijenjenog zakona, poručio je ministar, jest podizanje razine primjerenosti mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika, smanjenje razlika u primanjima između žena i muškaraca te stvaranje pretpostavki za veću participaciju umirovljenika na tržištu rada.

Mjere kojima se to nastoji postići poznate su od ranije. Najbitnija od svih je promjena formule usklađivanja mirovina. Naime mirovine se trenutno usklađuju po omjeru 70:30 u korist većeg faktora rasta, bilo da je riječ o prosječnim plaćama ili inflaciji u šestomjesečnom razdoblju, a u usporedbi s prethodnim šestomjesečnim razdobljem. Ovaj omjer trebao bi se promijeniti na 85:15.

Najvažnije mjere bez konkretnih podataka

Glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Igor Knežević sudjelovao je na prezentaciji izmjena ZOMO-a i kaže da se po pitanju usklađivanja mirovina moglo postići više.

'Želimo stopostotno usklađivanje, a ne 85:15. Već dvije godine govorimo o 85:15, tako da su mogli staviti 90:10 u ove izmjene pa da za dvije godine dođemo do tih traženih 100 posto', ustvrdio je Knežević u razgovoru za tportal.

Druga važna i često spominjana promjena uvođenje je trajnog dodatka na mirovinu, što je kolokvijalno poznato i kao 13. mirovina. Ministar Piletić nije propustio spomenuti da je država s dosadašnjih 11 jednokratnih dodataka dijelu umirovljenika osigurala ukupno 773,5 milijuna eura.

No sad bi svi umirovljenici trebali dobiti fiksni iznos, ovisno o ostvarenim godinama staža. Koliko će to biti, Piletić nije htio precizirati, mada se ranije spekuliralo o pet eura po godini staža.

'Ne želimo da on bude temeljen na odluci Vlade svake godine u listopadu, nego želimo da on bude zakonski utemeljen po aktualnoj vrijednosti mirovine, koja je trenutno 13,17 eura, te da se mijenja svakih šest mjeseci i isplaćuje krajem godine kako ide usklađivanje, tako da imamo fiksni iznos koji će nešto vrijediti', poručio je Knežević, dodavši da je ministar otkrio kako će isplata ovisiti o raspoloživim proračunskim sredstvima.

Rast mirovina nije svima isti

Najavljen je i rast invalidskih mirovina podizanjem mirovinskog faktora s 0,8 na 0,9 za osobe s djelomičnim gubitkom radne sposobnosti te s 1,0 na 1,1 za one s potpunim gubitkom radne sposobnosti. Osim invalidskih, bit će povećane najniže mirovine, ali za svega tri posto.

Prema projekcijama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ove bi izmjene za 218.000 umirovljenika s invaliditetom trebale donijeti u prosjeku 74 eura više, a za 318.000 korisnika umirovljeničkog minimalca, prema Kneževićevim riječima, jer Ministarstvo za njih nije dalo procjenu, trebalo bi stići svega 12 eura više.

Bitna je promjena i ukidanje penalizacije s navršenih 70 godina života za prijevremene umirovljenike. To bi, prema procjenama MROSP-a, onima koji su otišli najviše pet godina prije vremena u mirovinu trebalo 'vratiti' u prosjeku 57 eura, iako je čest prigovor upravo to da su prijevremeni umirovljenici radili više od redovno umirovljenih.

S druge strane, mijenjaju se i uvjeti za bonifikaciju onih koji su dulje ostali u radnom odnosu. Ukida se petogodišnji limit, ali i uvjet od najmanje 35 godina staža. Na prosječnu mirovinu to bi značilo dodatnih 40 eura.

'Invalidske mirovine za 74 eura, penalizirane za 57 eura te trajni dodatak ovima koji su dosad bili zaobiđeni jednokratnim dodacima, s mirovinama višima od 840 eura - imamo tri kategorije umirovljenika koje mogu biti zadovoljne. I to je to. One s najnižim mirovinama neće zadovoljiti povećanje od prosječnih 12 eura', ukratko je sumirao Knežević sve koristi najavljene mirovinske 'reforme'.

Neriješena pitanja

Problematična, osim usklađivanja, prema Kneževiću, ostaje penalizacija, jer se ne odnosi na umirovljenike koji navrše dob za umirovljenje (trenutno 65 godina za muškarce i 63 godine i devet mjeseci za žene), a nema ni izjednačavanja penaliziranih, pa među 127.000 prijevremenih umirovljenika ima onih kojima je mirovina umanjena za šest posto, ali i onih kojima je na račun sjelo 20,4 posto manje.

Treća sporna odredba je povećanje staža majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete sa šest na 12 mjeseci. Knežević upozorava na diskriminaciju jer se ta odredba ne odnosi na majke koje su se umirovile prije 1. siječnja 2019. te one ne dobivaju dodatan staž za djecu. One koje su umirovljene nakon 1. siječnja 2019. dobivaju šest mjeseci po djetetu, no na njih se, zasad je takav plan, povećanje staža na 12 mjeseci po djetetu neće odnositi.

Sporne su Kneževiću i odredbe koje omogućavaju svim umirovljenicima rad na puno radno vrijeme uz primanje pola mirovine. 'To je naš dugogodišnji zahtjev, ali mi se tu ograđujemo, jer je nama poanta povećanje mirovina kojima bi se osigurao dostojan život u starosti, a tek onda da se omogući onima koji mogu i žele raditi da rade na puno radno vrijeme. Dosad je postajala diskriminacija jer su to dosad mogli samo vojni i policijski umirovljenici, pa su prije nekoliko godina dodani i vatrogasci. Sad će se to omogućiti svima. Razlog je jasan - manjak radne snage, čime se u suštini nastoji opet privući umirovljenike na posao', upozorio je glavni tajnik SUH-a, dodajući da većina od 36.000 trenutno zaposlenih umirovljenika radi zbog niskih mirovina.

A mirovine su niske, smatra on, i zbog poreza na dohodak, jer on zahvaća i to primanje. Naime mirovine se ne oporezuju do iznosa osobnog odbitka, koji je trenutno 600 eura, te se iznad toga primjenjuju 50 posto niže stope poreza na dohodak, a koje je odredila svaka jedinica lokalne samouprave, odnosno grad ili općina.

'Treba se u budućnosti misliti o ovome, s obzirom na to da je osobni odbitak 600 eura, što ne jamči ništa, pogotovo samcima. Tu dolazimo do samačkog dodatka, koji već imaju neke europske zemlje. To bi isto trebalo uvesti u nekim budućim izmjenama, jer smo riješili udovice koje žive same i dobivaju dio obiteljske mirovine, a imamo i neoženjene ili neudane samce u mirovini - treba i njima pomoći', zaključio je Knežević.

Osim toga, treba dodati da će nakon predstavljanja ovih izmjena uslijediti javno savjetovanje, a zatim će Vlada taj prijedlog poslati u Sabor na dva čitanja i izglasavanje. Očekuje se da bi cijela procedura donošenja izmjena ZOMO-a trebala biti gotova do srpnja.