Vlada je već ranije obznanila kako priprema mirovinsku reformu, odnosno izmjene i dopune postojećih propisa koje bi na snagu trebale stupiti do ljeta.

Tako se zna da će biti uveden trajni dodatak na mirovine, u žargonu poznat kao 13. mirovina. Uz to, bit će izmijenjena formula usklađivanja mirovina te uvedena povoljnija bonifikacija duljeg rada, veća prava umirovljenika koji rade, ali i povećani staž majkama, koje će umjesto šest, za svako dijete dobiti 12 mjeseci.

Radna skupina, koju čine predstavnici resornog Ministarstva rada i mirovinskog sustava, nadležnih institucija, umirovljeničkih udruga te sindikata raspravljala je o brojnim prijedlozima koji su pristigli. Kako doznaje Mirovina.hr, odbijen je zahtjev umirovljeničkih udruga i sindikata da se staž za svako dijete poveća svim umirovljenicama, a ne samo onima umirovljenima nakon 1. siječnja 2019. godine. Odbijen je i zahtjev za uvođenjem mirovinskog staža za studente.

Prihvaćene mjere

No, zato je resorno ministarstvo prihvatilo formulu usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora (plaća ili inflacije), '13. mirovinu' za koju će iznos po godini staža utvrđivati Vlada svake godine, povećanje dodanog staža za majke, ali samo za izračun, a ne i za uvjete za pravo na mirovinu te povećanje vrijednosti najniže mirovine za tri posto.

Premijer Andrej Plenković je u nekoliko navrata u medijima ustvrdio kako će do kraja mandata njegove Vlade nastojati povećati prosječnu sveukupnu mirovinu sa 625 na 800 eura, što bi trebalo biti 50 posto prosječne plaće, dok je ministar Marin Piletić najavio ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje onima koji navrše 70 godina.

Potonja bi mjera trebala obuhvatiti oko 120.000 umirovljenika, no treba reći kako bi pritom penalizacija ostala na 0,2 posto mjesečno za najviše pet godina prijevremenog umirovljenja. S druge strane, bonifikacija za kasniji odlazak u mirovinu ostaje na 0,45 posto mjesečno, ali se ukida uvjet od 35 godina staža i limit od pet godina bonifikacije.

Povećanje mirovina

Na radnoj skupini bilo je riječi i o mjerama koje se nisu spominjale u javnosti. Naime, bit će uvedena mogućnost rada umirovljenika na puno radno vrijeme uz pola mirovine nakon što navrše 65 godina. Obrtnici će, pak, moći raditi na pola radnog vremena uz punu mirovinu po navršetku 65. godine života. Bit će omogućeno i zapošljavanje na najviše 3,5 sata dnevno korisnicima invalidske mirovine za punu nesposobnost za rad.

Govoreći o invalidskim mirovinama, one bi trebale rasti za 10 posto. Mirovinski faktor bi trebao iznositi 0,9 za djelomičnu nesposobnost za rad te 1,1 za potpunu nesposobnost za rad. Pritom će se napraviti preračun mirovina za oko 160.000 korisnika. U preračunu mirovina će se, pak, omogućiti uračunavanje staža po svim osnovama, a ne samo po osnovi zaposlenja ili drugog dohotka.

Ukinut će se i kontrolni pregled korisnika invalidske mirovine, ali i one prevedene iz invalidske u starosnu, zbog potpune nesposobnosti za rad. Umjesto toga bit će uvedeni izvanredni pregledi na zahtjev korisnika.

Posljednja promjena odnosi se na obiteljske mirovine. Naime, briše se uvjet za odbijanje tog prava temeljem izvanbračne zajednice koja je trajala prije 28. ožujka 2008. godine. Tako će ubuduće pravo na obiteljsku mirovinu biti priznato i za izvanbračnu zajednicu koja je postojala i prestala prije tog datuma.

Umirovljenički zahtjevi

Rasprava o predloženim mjerama će se voditi i na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, za koju su umirovljeničke udruge pripremile svoje zahtjeve.

One, naime, traže podizanje prosječne mirovine na 60 posto prosječne plaće, usklađivanje po 100 posto iznosa povoljnijeg faktora rasta plaća ili mirovina, ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje s navršenih 65 godina te primjena najnižeg stupnja umanjenja od 0,15 posto mjesečno. Govoreći o penalizaciji, traže i njeno ukidanje za najniže mirovine.

Što se, pak, bonifikacije tiče, umirovljeničke udruge traže njihovo ujednačavanje na najviši postotak svim umirovljenicima, ali bez retroaktivne isplate. Uz to, traže izjednačavanje bonifikacije za dugogodišnje osiguranike (0,15 posto mjesečno) s bonifikacijom odgođene starosne mirovine (0,45 posto mjesečno).

Kod preračuna mirovina nakon nastavka rada umirovljenika, traže priznavanje novog polaznog faktora za određivanje mirovine, a ne samo dodavanje staža i plaće. Kod staža za majke, traže njegovo priznavanje svim majkama koje su ostvarile pravo na mirovinu nakon 1999. godine, kao posebni staž koji se računa za mirovinsko pravo, ali i za iznos mirovine.

Zbog pojednostavljivanja procedure, predstavnici umirovljenika traže ukidanje dvostrukog rješavanja zahtjeva za pravo na dio obiteljske mirovine koji se isplaćuje uz osobnu mirovinu te da se za tu mjeru ukine uvjet od 65 godina. Zaključno, traže prestanak automatskog prebacivanja invalidskih umirovljenika u starosne pri navršavanju 65 godina života.