TRGOVINSKI RAT

Ova država postala je spas za tvrtke koje bježe iz Kine. Sad i njoj prijeti američka carinska paljba

12.04.2025 u 16:19

Bionic
Reading

Mogućnost daljnjeg rasta carina na američki uvoz mogla bi ozbiljno usporiti gospodarski rast Vijetnama, zemlje koja se posljednjih godina pozicionirala kao važna alternativa kineskoj proizvodnji

Kako strane tvrtke traže načine za diverzifikaciju i smanjenje rizika povezanih s kineskim tržištem, izravna strana ulaganja u Vijetnam snažno su porasla. Prema podacima Svjetske banke, Vijetnam je dosad privukao ukupno 18,5 milijardi dolara neto izravnih stranih ulaganja, a trend rasta osobito se ubrzao posljednjih godina. No, taj uspon sada bi mogao biti ozbiljno ugrožen.

Dana 9. travnja, predsjednik Donald Trump iznenada je uveo carine od 46 posto na uvoz robe iz Vijetnama u Sjedinjene Države, u sklopu politike tzv. recipročnih carina. Iako je istog dana carinska stopa vraćena na 10 posto, zemljama poput Vijetnama ostavljeno je manje od 90 dana da s Bijelom kućom pregovaraju o povoljnijim trgovinskim uvjetima – ili će ponovno biti suočene s višim carinama.

'Vijetnam je izrazito ranjiv', rekao je Tuan Chu, voditelj programa na Sveučilištu RMIT u Vijetnamu, piše CNBC.

Prema riječima Cullena Hendrixa, višeg suradnika u Peterson Institutu za međunarodnu ekonomiju, prijetnja viših carina djelomično proizlazi iz velikog trgovinskog suficita koji Vijetnam ostvaruje s SAD-om. Taj je suficit 2024. godine iznosio oko 123,5 milijardi dolara, dok je 2018. bio 39,5 milijardi dolara, pokazuju podaci američkog Zavoda za statistiku.

Dio izvoza zapravo dolazi iz Kine?

Jedan dio porasta vijetnamskog izvoza, kako pokazuju istraživanja, možda se uopće ne odnosi na stvarnu proizvodnju u Vijetnamu, već na 'zaobilazno' preusmjeravanje kineske robe kako bi se izbjegle američke carine uvedene tijekom trgovinskog rata između SAD-a i Kine koji je eskalirao nakon 2018. godine.

Istraživanje Harvardske poslovne škole podupire tu tvrdnju analizom trgovinskih podataka nakon uvođenja carina. Prema profesoru političkih znanosti sa Sveučilišta Duke, Edmundu Maleskyju, koji je jedan od autora istraživanja, procjenjuje se da je 84 posto rasta vijetnamske proizvodnje rezultat dodane vrijednosti, što znači da su tvrtke uistinu proizvodile u Vijetnamu.

'Ali postoji i manji dio, možda 16 posto, ovisno o metodologiji mjerenja, koji se odnosi na preusmjeravanje kineske robe, što je postalo zabrinjavajuće za SAD', kazao je Malesky.

Ako visoke carinske stope ponovno stupe na snagu, mnoge bi tvrtke mogle biti prisiljene izmijeniti svoje globalne opskrbne lance. 'Ovo postaje globalna verzija igre ‘whack-a-mole’ ', izjavio je Hendrix, aludirajući na igru u kojoj se svaki problem koji se 'riješi' na jednom mjestu, ponovno pojavi na drugom.

U tom kontekstu, Vijetnam se – iako je dosad bio dobitnik u povlačenju dijela proizvodnje iz Kine – sada može naći na udaru iste logike koja je potaknula bijeg iz Kine; nepredvidive i oštre trgovinske mjere Sjedinjenih Američkih Država.