Otkad je ponovno postao predsjednik SAD-a, Trump svojim odlukama izaziva kaos na tržištima i burzama. Podsjetimo, SAD je uveo 12. ožujka carine od 25 posto na uvoz aluminija i čelika iz cijelog svijeta. Naknadno su od 3. travnja na snazi američke carine također od 25 posto na sve automobile i njihove dijelove koji se ne proizvode u SAD-u. U četvrtak su pak na snagu stupile tzv. recipročne carine, a američka administracija uvela ih je za više od 75 zemalja u različitim postocima. Europskoj uniji odrezali su 20 posto.

Velika količina imovine u SAD-u

A onda je u četvrtak navečer uslijedio neočekivan obrat, kao i novi potres. Trump je stavio moratorij od 90 dana na različite postotke recipročnih carina i odredio da one tijekom tog razdoblja iznose 10 posto za sve osim za Kinu, Kanadu i Meksiko. Kinezima je čak carina sa 104 dignuta na 125 posto.

S carinama od 10, 20 ili 25 posto tvrtke iz Europe koje velik dio poslovanja ostvaruju u SAD-u nalaze se pod sve većim pritiskom zbog novih nameta, mogućnosti recesije u SAD-u i pada vrijednosti dolara, pokazala je analiza Goldman Sachsa.

Potpisao ju je glavni strateg za dionička tržišta Peter Oppenheimer, a u njoj je upozorio na sve veće rizike za europske tvrtke i stoga ulagači pokušavaju identificirati koje su kompanije iz EU-a najizloženije riziku – i koje bi mogle biti otpornije u mogućoj krizi.

Prema izvješću, kako je objavio Euronews, europske kompanije sada imaju oko 30 posto svoje imovine u SAD-u, što je znatno više nego 2013., kada je taj udio bio ispod 20 posto.

'SAD je pojedinačno najveće tržište za europske kompanije – veće čak i od Velike Britanije, Njemačke i Kine zajedno. Naši ekonomisti sada vide 45-postotnu vjerojatnost recesije u SAD-u, a ta brojka raste ako se sve najavljene carine i provedu', rekao je Oppenheimer.

Koje su europske kompanije najizloženije američkim carinama?

Tvrtke koje se u velikoj mjeri oslanjaju na prihode iz SAD-a sada su suočene s dvostrukim udarom: carine izravno pogađaju njihove proizvode, a istovremeno pad vrijednosti dolara smanjuje dobit kada se ona konvertira u euro.

Među najizloženijima su trgovački div Ahold Delhaize jer više od 60 posto prihoda ostvaruje kroz lance kao što su Stop & Shop i Food Lion. Riječ je o nizozemsko-belgijskoj kompaniji koja je 2016. godine nastala spajanjem preko 150 godina starih tvrtki Ahold i Delhaize, a ima više od 400 tisuća zaposlenika u devet zemalja i više od 7700 trgovina. Prema izvješću za 2024. godinu, njezina ukupna neto prodaja iznosila 89,4 milijarde dolara, od čega 54,2 milijarde u SAD-u.

Britanski Ashtead Group generira 85 posto svojih prihoda putem američke podružnice Sunbelt Rentals. Riječ je o tvrtki specijaliziranoj za iznajmljivanje industrijske opreme u SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji. Lani su imali prihode od 10,86 milijardi dolara, što predstavlja porast od 12 posto u odnosu na 2023.

Njemačka tvrtka Fresenius Medical Care (FMC) jedan je od najvećih svjetskih igrača za proizvode i usluge povezane s dijalizom. Upravljaju mrežom od približno 3700 klinika diljem svijeta, a lani su imali prihode od 19,3 milijarde dolara, od čega oko 11 milijardi otpada na američku podružnicu FMCNA.

I Bunzl, britansku distribucijsku tvrtku, pogodit će Trumpove carine. Ona danas zapošljava oko 27 tisuća ljudi, od čega oko osam tisuća u SAD-u, a započela je poslovati prije 200 godina kao obiteljska tvrtka za tekstil u Bratislavi, no danas se specijalizirala za distribuciju neprehrambenih potrošnih proizvoda, uključujući ambalažu za hranu, proizvode za čišćenje i higijenu te osobnu zaštitnu opremu. Bunzl u SAD-u ima 190 skladišta, a prihod od poslovanja na tom tržištu lani mu je iznosio 6,5 milijardi funti.

Među ostalim pogođenim tvrtkama su Compass Group (catering), kreditna agencija Experian, izdavač Pearson, analitička tvrtka RELX i Rentokil Initial (specijaliziran za deratizaciju).

Izvozu automobila iz EU-a prijeti pad od 20 posto

Osim ovih, širem krugu ljudi nepoznatih tvrtki, na udaru carina našle su se one dobro poznate iz europske autoindustrije. Ostale su im carine od 25 posto i moratorij za njih ne vrijedi. Više od petine izvoza europskih vozila odlazi na američko tržište, a lani je ta brojka iznosila gotovo 760.000 novih automobila ukupne vrijednosti 38,9 milijardi eura. Njemačka čini dvije trećine tog izvoza.

Brojni europski proizvođači već godinama proizvode lokalno ili bliže američkom tržištu, primjerice u Meksiku. Neki od njih već su reagirali na Trumpove carine – Stellantis je tako privremeno zaustavio proizvodnju u Meksiku i Kanadi te najavio privremena otpuštanja u SAD-u. Jaguar Land Rover odlučio je pauzirati isporuke i procijeniti posljedice carina.

Volkswagen Grupa, drugi najveći svjetski proizvođač automobila nakon Toyote, priopćila je da analizira moguće posljedice novih američkih mjera. VW, u čijem su vlasništvu brendovi poput Porschea, Škode i Audija, važe hoće li smanjiti profitne marže, povećati cijene, preseliti dio proizvodnje u SAD ili u potpunosti obustaviti isporuke. VW zasad nije komentirao navode da su isporuke Audijevih vozila prema SAD-u već zaustavljene. No trenutačno nijedan model Audija nije proizveden na američkom tlu.

Francuska konzultantska kuća Innoveva pretpostavlja da bi carine od 25 posto, ako ostanu ovakve cijele godine, mogle srušiti europski izvoz automobila u SAD za više od 20 posto u ovoj godini.

Mercedes-Benz, koji također procjenjuje učinke Trumpovih mjera, objavio je za Automotive News da za sada preuzimaju trošak carina od 25 posto na svoje modele za 2025. godinu. I BMW je ranije najavio da će privremeno sam pokrivati trošak novih carina na uvoz vozila iz Meksika. Za Wall Street Journal u ožujku su iz tvrtke izjavili da ove godine očekuju udar na prihode u iznosu od 1,1 milijardu dolara.

I bogati štede, zar ne?

Osim strahova o padu prodaje u autoindustriji, strah od recesije širi se tržištem luksuznih proizvoda. Prema pisanju Reutersa, dionice vodećih luksuznih kompanija snažno su pale: LVMH je od početka godine u minusu dva posto, a vlasnik Guccija, Kering, pao je čak 31 posto. Hermès i vlasnik brenda Cartier, Richemont, koji su poznati po bogatijoj klijenteli, zabilježili su pad od osam, odnosno šest posto.

'Carinski kaos samo je pojačao zabrinutost. To nikako ne pomaže raspoloženju potrošača luksuznih proizvoda', rekao je Mario Ortelli iz savjetodavne kuće Ortelli & Co.

Prema podacima Citi banke, potrošnja američkim kreditnim karticama na luksuzne brendove pala je za pet posto u veljači i ožujku u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Potres na tržištima koji je izazvao Trump vjerojatno će utjecati na potrošnju u SAD-u, s obzirom na to da je velik dio bogatstva Amerikanaca vezan uz dionice. LVMH, Kering i Richemont očekuju da će se osloniti na moć svojih brendova da bi očuvali profitne marže unatoč carinama. No ulagači se boje da bi i oni koji si mogu priuštiti torbice od 10.000 dolara ili zlatne narukvice mogli postati oprezniji u trošenju.

'U takvom okruženju cijene postaju presudan faktor. Potrošači postaju oprezniji i pažljivo promišljaju svoju potrošnju', kazao je Ortelli.

Prema procjenama UBS-a, američke carine od 20 posto na proizvode iz EU-a i 31 posto na švicarsku robu natjerat će europske luksuzne brendove da u SAD-u povise cijene u prosjeku za oko šest posto da bi zaštitili svoj profit.

Gucci, Chanel i Cartier već su u ožujku povisili cijene određenih proizvoda za pet do šest posto, navodi Citi te očekuje daljnja poskupljenja u visini od čak devet posto u nadolazećim tjednima.

Ako kompanije ne povećaju cijene, Barclays prognozira da bi to moglo negativno utjecati na operativnu dobit LVMH-ova ključnog odjela za modu i kožne proizvode za 1,5 posto, na Pradinu i Hermèsovu za 2,4 posto dok bi Kering mogao izgubiti 8,7 posto zbog slabije cjenovne moći Guccija, svog brenda koji je u fazi preoblikovanja. Richemont bi, prema procjeni, mogao zabilježiti pad od 7,1 posto.

SAD je najveće izvozno tržište i za švicarsku industriju satova, prošle godine dvostruko vrednije od kineskog, navodi Švicarska federacija industrije satova.

Farmaceuti zatražili hitnu reakciju Europske komisije

Europski farmaceutski divovi poput danske tvrtke Novo Nordisk, njemačkog Bayera, švicarskog Rochea i francuskog Sanofija također ostvaruju značajne prihode u SAD-u, no zasad su izuzeti iz režima carina, iako je Trump poručio da će one uskoro biti uvedene i za lijekove. Vrijednost izvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda iz EU-a u SAD u 2023. godini, prema podacima Eurostata, iznosila je oko 90 milijardi eura.

Stoga su predstavnici vodećih europskih farmaceutskih kompanija upozorili predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen da bi carine mogle ubrzati već postojeći trend premještanja proizvodnje i ulaganja iz Europe prema SAD-u i zatražili hitnu reakciju EU-a.

Europski ulagači pod trostrukom prijetnjom

Europski investitori također su snažno izloženi SAD-u – gotovo polovicu njihova ulaganja u dionice trenutno čine one američke.

Dok je takav portfelj u prošlosti donosio solidne prinose u razdobljima u kojima je Europa stagnirala, analitičari Goldman Sachsa sada upozoravaju na trostruku prijetnju: sve veće carinske rizike, usporavanje američkog gospodarstva i slabljenje dolara.

No što će se od svega toga doista dogoditi, ovisit će o zbivanjima u narednih 90 dana, u kojima će SAD obavljati pregovore sa zemljama širom svijeta.

Ono što je sigurno to je da bi europske tvrtke koje posluju uglavnom na domaćem tržištu mogle znatno lakše podnijeti udar carina.

Iako globalna recesija i pad kupovne moći potrošača mogu negativno utjecati i na domaću prodaju, te su tvrtke znatno manje izložene rizicima povezanim s američkim izvozom.

Uglavnom je riječ o kompanijama koje posluju u reguliranim industrijama, poput komunalnih usluga, telekomunikacija, financijskih usluga i domaćeg tržišta nekretnina.