Međunarodna trgovinska scena sve je bliže eskalaciji sukoba s nesagledivim posljedicama. Uvođenje carina izrodilo je mnoga pitanja: kako će reagirati Europska unija, hoće li burze ponovno potonuti, a svjetsko gospodarstvo skliznuti u recesiju? Trebamo li se pripremiti na rast inflacije, povećanje troškova života i moguće posljedice po turističku industriju?
Kako je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno istaknuo Davor Ivo Stier, bivši potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, Sjedinjene Američke Države planiraju ukupno 104 posto carina prema Kini, što jasno ukazuje na snažnu geopolitičku komponentu američke strategije.
“Europa želi pregovore, ali spremna je i zaštititi svoje interese, ali pripremljene su i protumjere glede aluminija i čelika te luksuznih proizvoda i poljoprivrednih proizvoda,” rekao je Stier, prenosi HRT.
Dodao je kako je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila ukidanje carina na industrijsku robu, inicijativu koju je Donald Trump odbio, dok ju je Elon Musk javno podržao. “Već unutar administracije Donalda Trumpa vidimo različite tonove, a s druge strane Europa pokazuje da je spremna zaštititi svoje interese, ali i imati protumjere,” poručio je Stier.
Potreba je koordinacija na europskoj razini
U pogledu kineske politike, naglasio je potrebu za koordiniranim djelovanjem na europskoj razini kako bi se spriječilo preplavljivanje europskog tržišta kineskim proizvodima koji bi inače bili namijenjeni američkom tržištu, potencijalno po dampinškim cijenama.
Josip Tica, koji predvodi SDP-ov Savjet za gospodarstvo i turizam, upozorava kako “kada dođe do trgovinskog rata strasti upravljaju odlukama.” On naglašava važnost definiranja i ostvarivanja ključnih ekonomskih ciljeva koje Hrvatska mora imati u fokusu.
“Mi smo priključeni na vlak naših izvoznih partnera s kojima dominantno trgujemo, a Njemačka i Austrija imaju suficit sa SAD-om u razmjeni dobara. S njima dominantno trgujemo i u tom kontekstu smo direktno izloženi trgovinskim odnosima između EU i SAD-a.”
Tica je također istaknuo da padajuće cijene nafte, koje je američki predsjednik i priželjkivao, mogu imati utjecaj na cjelokupno gospodarstvo.
Novotny: EU djeluje kao cjelina
Ekonomski stručnjak Damir Novotny naglašava kako Europska unija djeluje kao cjelina u vanjskotrgovinskim pitanjima, te da pojedine članice ne bi trebale samostalno pregovarati. “Za sada Europa je, i što je po mom mišljenju jako dobro i jako važno, umjerena i odmjerena oko reakcije. Mi u Europi kupujemo ogromne vrijednosti digitalnih usluga, koje kad zbrojimo robe i usluge, onda smo mi, Europljani i Amerikanci, uravnoteženi. Nema onda nikakvih suficita i deficita s jedne i druge strane,” izjavio je Novotny.
Komentirajući moguće posljedice trgovinskog rata, Novotny ističe da bi se zbog preusmjeravanja kineske robe moglo dogoditi pojeftinjenje određenih proizvoda na europskom tržištu, što bi potrošači mogli primijetiti vrlo brzo. Međutim, upozorava da je niska inflacija u proteklom desetljeću velikim dijelom rezultat pristupa jeftinoj robi iz Azije, što bi se sada moglo promijeniti.
Grubišić: Carine će napraviti više štete nego koristi
Ekonomist Grubišić iznio je svoje mišljenje o mogućem utjecaju carina na inflaciju. Prema njegovim riječima, dugoročni rast cijena nije izgledan jer će, kako kaže, “prevladati razum i tržišna logika.” Smatra da će negativni učinci carinskih mjera biti očiti svima i da će s vremenom postati jasno da one nanose više štete nego koristi. “Carine će proizvesti više štete nego koristi i to će s vremenom postati svima jasno,” izjavio je.
Tica se osvrnuo i na ponašanje investitora u kriznim vremenima. Podsjetio je kako cijena zlata raste u trenucima neizvjesnosti, ali i da je Hrvatska još 2001. prodala svoje zlatne rezerve, a kasnije ih ponovno kupovala po višim cijenama. Ipak, on osobno smatra da ulaganje u zlato nije optimalna strategija jer “ne donosi prihod, već samo špekulativnu vrijednost.”
Za zemlje s manjim i otvorenim gospodarstvima, poput Hrvatske, prostor za reakciju je ograničen. Upravo zato važno je mudro balansirati između vanjskih pritisaka i domaćih potreba.
Novotny je još jednom naglasio da bi pad cijena nafte mogao pozitivno utjecati na troškove goriva, ali i prehrambenih proizvoda. Ipak, podsjetio je da je dugi niz godina niska inflacija bila rezultat globalizacije i povoljnih uvoznih cijena, koje sada mogu biti dovedene u pitanje.
Grubišić je ipak ostao optimističan i smatra da scenarij hiperinflacije nije realan, te da će “razum prevladati u vezi s carinama jer su štete neizbježne.”
