Recipročne carine Donalda Trumpa izazvale su popriličan nered na svjetskim financijskim tržištima. Burzovni indeksi iz dana u dan skaču iz crvenog u zeleno i obratno, ovisno o situaciji i odlukama koje stižu s raznih strana.

Trump je najprije uveo carine na uvoz iz Kanade i Meksika te sektorske carine na uvoz automobila, čelika i aluminija. No, to je 2. travnja na, kako ga je nazvao 'Dan oslobođenja', uveo recipročne carine na uvoz iz većine zemalja u iznosu od 10 do 50 posto.

Burze su tad potonule, kao i vrijednosti brojnih roba kojima se trguje na svjetskom tržištu. Daljnje inzistiranje na carinama dovelo je do slabljenja dolara i općenite zabrinutosti analitičara i investitora. Situacija se dodatno pogoršala kad su Kina i Europska potegnule protumjere. Wall Street je u srijedu zabilježio najveći pad još od covid-krize.

No, situacija se drastično promijenila kad je Trump odlučio odgoditi primjenu recipročnih carina za 90 dana svima osim Kini. To je otvorilo prostora za pregovore o trgovinskim sporazumima kojima Trump želi regulirati trgovinu, odnosno smanjiti američki vanjsko-trgovinski deficit. Europa je također prolongirala protumjere, a optimizam oko toga da carine ipak neće biti uvedene potaknuo je burze na suzdržani rast, s obzirom na neizvjesnost koja se događa. Indeksi na Wall Streetu su tijekom najave zabilježili rekordan skok, da bi se u danima koji su slijedili ipak kolebali. Sličan put su pratile i europske burze, dok su azijske i dalje u crvenom.

Streloviti skok

U svom burzovnom košmaru se odjednom u fokusu ponovno našlo zlato. Riječ je o plemenitom metalu koji je investitorima uvijek dobra opcija tijekom kriza. U petak ujutro, cijena zlata je prešla rekordnu psihološku granicu od 3200 dolara po unci (31,1 gram). U trenutku pisanja teksta, cijena unce zlata je bila 3238 dolara - najviše ikad.

Istina, treba reći da je i cijena zlata doživjela znatni pad nakon Trumpovog uvođenja recipročnih carina. Naime, 2. travnja, unca zlata je koštala 3160 dolara, da bi se strmoglavila na 2975 dolara do 8. travnja, a zatim uzletjela na rekordnu razinu, prema podacima Trading Economicsa.

'Mi smo bili u jednom trenutku svjedoci značajnijeg pada. U tom trenutku su svi investitori masovno prodavali kako bi se pozicionirali u novčanom, gotovinskom smislu, pa je i zlato bilo još jedna klasa imovine koju su investitori prodavali. Kad je nesigurnost na tržištima, investitori idu s visokorizičnih dionica dijelom prema obveznicama, dijelom prema zlatu, a dijelom prema gotovini. Prije dva-tri dana smo imali situaciju da se odmah išlo prema gotovini. Je li to bilo definirano temeljem 'margin callova' ili je to psihologija, znat ćemo kad dobijemo podatke institucija na europskim i svjetskim razinama. Tad ćemo znati i što je to bilo sa zlatom', komentirao je za tportal financijski analitičar i konzultant Hrvoje Japunčić.

'Navala' na zlato

No, općenito je 'navala' na zlato u kriznim trenucima. Dovoljno je reći kako je vrijednost zlata još tijekom covid-krize, ali i kasnije energetske krize te tijekom vremena visokih stopa inflacije stalno rasla. Prema podacima Trading Economicsa, cijene zlata su u proteklih mjesec dana porasle za 9,71 posto, a u godini dana čak 37,56 posto. To je investitorima dovoljan i jasan znak gdje mogu sačuvati vrijednost svoje financijske imovine.

'Mislim da je to dio ljudske psihologije, srednje i malo starijih investitora na tržištu, iz vremena kad je zlato možda bilo značajnije. No, gledajući u ovih nekoliko godina, kad smo imali pojavu inflacije visoke razine u svjetskim okvirima nakon pojave covida, zlato nije toliko reagiralo, kao ni u vremenu početka rusko-ukrajinske krize', rekao je Japunčić.

On smatra da sad nije riječ o potencijalnoj inflaciji, koju pojedini ekonomski analitičari apostrofiraju kao jednu od posljedica uvođenja carina, već da je stvar ljudske i investicijske psihologije. Osim toga, zlata nema u izobilju, a nitko ne zna koliko ga još leži u Zemljinoj kori. Stoga svako povećanje potražnje podiže i cijenu. U situaciji gdje je Amerika u centru pažnje, važan je još jedan detalj.

Dolar u padu

'Što se tiče kretanja cijena i ove situacije, mislim da se u današnjem vremenu nisu toliko prisutni inflacijski segmenti, već bih to vezao uz razmišljanje dijela investicijske javnosti o dolaru kao osnovnoj svjetskoj valuti trgovine, primarnoj u financijskoj svijetu, s obzirom na trenutna događanja i stanje javnih financija SAD-a', tvrdi Japunčić.

A stanje je takvo da je dolar oslabio u odnosu na ostale valute, pa čak i na one koje se smatraju sigurnima, poput švicarskog franka i japanskog jena. Dolar je oslabio i u odnosu na euro, što svakako nije dobar znak za američku, ali i svjetsku ekonomiju. Japunčić ne isključuje mogućnost da bi se burzovne robe mogle vezati i uz druge valute. No, je li rast vrijednosti zlata zapravo nerealan, ako dolar slabi?

'Danas su osnovni transakcijski segmenti trgovanja zlatom, u smislu financijskih produkata, vezani uz američki dolar. Moguće je u nekom periodu da će se razgranati segmentacija burzovnih proizvoda kroz euro i tu je moguća povezanost eura i zlata kao dviju klasa imovine', smatra ekonomski analitičar.

Najbolji i najgori slučaj

No, što će biti s cijenama zlata u sljedećih 90 dana, koliko traje suspenzija američkih recipročnih carina? Ne treba zaboraviti niti nastavak američko-kineskog 'trgovinskog rata' koji je također u zamahu i koji bi mogao i dalje remetiti tržišta. Japunčiću je, s obzirom na cjelokupnu situaciju, puno teže utvrditi kako će se zlato kretati.

'Riječ za sljedećih 90 minuta, a kamoli za 90 dana je neizvjesnost. Mi smo svjedoci nesigurnosti i neizvjesnosti u smislu ekonomskih politika SAD-a, pritom mislim na carine. Imate veliku raspravu oko poreznih promjena, odnosno olakšica koje se nastoje provesti unutar američkog poreznog zakonodavstva. Moje je razmišljanje da je vrlo teško spekulirati što će se događati.

U najboljem slučaju, ako se smiri situacija u pogledu carinskih politika između Amerike i Europe ili Amerike i Kine i ako bude dogovoreno primirje između Ukrajine i Rusije, za 15 dana imate potpuno drugačiju situaciju, gdje su ponovno zanimljive rizičnije klase imovine, a zlato se više neće spominjati. Možemo otići na drugu stranu, gdje će zlato ponovno biti zanimljivo kao jedna klasa imovine gdje će investitore koji smatraju da postoji količinsko ograničenje, pozicionirati prema kupovini, što će iziskivati daljnji porast cijene. Ali, trenutno je jako teško biti 'pametan", zaključio je Japunčić.

Kako bilo, u cijeloj situaciji će profitirati - SAD. Naime, upravo oni imaju najveće rezerve zlata na svijetu od 8133,46 tona. Tko je uložio u to, sudeći po sadašnjoj situaciji, neće biti na gubitku.