Zbog doprinosa samostalnim umjetnicima, koji su se nakon uhićenja Mile Kekina našli pod kritikama oglasila se i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, čije priopćenje prenosimo u cijelosti.

'Zakonom o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (,,Narodne novine" br. 43/96. i 44/96. - ispravak) propisano je da samostalni umjetnici imaju pravo na uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Sustav kakav imamo u Hrvatskoj naslanja se na model koji je postojao još u socijalizmu, a detaljni kriteriji za ostvarivanje prava propisani su Pravilnikom o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske. U pravilniku su detaljno propisani umjetnički kriteriji koje je potrebno ostvariti kako bi umjetnik stekao pravo na uplatu obveznih doprinosa iz državnog proračuna kao i kriteriji koje treba ispuniti kako bi u procesu revizije zadržao taj status. 2005. godine u Pravilnik su uvedeni i financijski kriteriji koje je bilo potrebno ispuniti za ostvarivanje prava, ali koji su umjetnici trebali dokazati i svake četiri godine kada su prolazili reviziju. 2015. godine, za vrijeme koalicijske Vlade SDP-a, izmijenjen je Pravilnik i ukinut je financijski cenzus za reviziju prava.

Ministarstvo sprema izmjene zakona

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek već je na početku svog prvog mandata najavila da je potrebno cjelovito revidirati zakonodavni okvir koji se tiče statusa umjetnika i obavljanja umjetničke djelatnosti. Na tragu najboljih praksi europskih država, a različiti poticaji i potpore samostalnim umjetnicima postoje u gotovo svim europskim državama, potrebno je urediti sustav, prilagoditi ga današnjem vremenu, učiniti ga transparentnijim, a posebno, pomoći mladim umjetnicima u trenutku započinjanja umjetničkih karijera.

Ministarstvo kulture i medija kao stručni nositelj izrade propisa 2019. godine započelo je rad na izradi novog Zakona. Nacrt Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva bio je pripremljen za javnu raspravu u veljači 2020. godine. Kao i u slučaju ostalih zakona, radi krize nastale uslijed pandemije COVID-19, reforma je odgođena.

Tijekom pripreme novog Zakona prihvaćena je većina primjedbi i prijedloga strukovnih udruga na sadašnji model, te je slijedom toga bilo predviđeno unaprjeđenje i izmjena u području kriterija, rada povjerenstava, uvjeta za ostvarivanje prava, pitanja povremenog obavljanja umjetničke djelatnosti, upisnika, pitanje drugog dohotka, uvjeta za osnivanje umjetničkih organizacija, uvođenje stručnjaka u kulturi, pitanja poticanja mladih umjetnika, poreznih olakšica, povlastice za kupoprodaju umjetnina, i drugo.

Izmjene pravilnika moguće su samo uz odobrenje strukovnih udruga

Na izravno pitanje kako je moguće da se glazbeniku koji zarađuje više od 130.000 eura godišnje plaćaju doprinosi iz državnog proračuna, odgovaramo da je financijski cenzus ukinut 2015. godine. Sadašnji zakonodavni okvir ne omogućuje Ministarstvu da samostalno izmijeni Pravilnik nego se to može učiniti samo uz suglasnost svih strukovnih udruga okupljenih u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika. U povjerenstvima koja odlučuju o tome koje, će umjetniku ili umjetnici biti priznato pravo na uplatu doprinosa, četvero je članova i članica strukovnih udruga I HZSU-a, a jedan predstavnik Ministarstva kulture i medija. Napominjemo da samo manji postotak onih kojima je priznato pravo na uplatu doprinosa zarađuje više od cenzusa koji je ranije postojao u Pravilniku. U najvećem broju slučajeva umjetnici ne prelaze cenzus, a jedan od razloga zbog kojih europske države i omogućuju ovakve mjere jest izrazita neredovitost primanja u većini umjetničkih disciplina. Čak i oni umjetnici koji u nekom trenutku jako dobro zarađuju od svog rada, zbog specifičnosti umjetničke profesije u nekom drugom razdoblju mogu ostati bez prihoda. Zbog toga se u uređenim europskim sustavima najčešće prihodi kumulativno promatraju u razdoblju od nekoliko godina - kako za ostvarivanje cenzusa tako i u slučaju ispunjavanja poreznih obveza.

Kekin je zatražio i potporu tijekom covida

Na izravno pitanje je li se Mile Kekin prijavio za potpore koje je Vlada osigurala tijekom COVID-a za potpore umjetnicima, potvrđujemo da je zatražio i dobio potporu u iznosu od 4.000 kn mjesečno. Napominjemo isto tako da brojni umjetnici koji su mogli aplicirati za ovu potporu, a koji su poput gospodina Kekina ostvarivali značajne prihode, nisu koristili tu mogućnost i nisu se prijavili za potporu.

Zanimljivo je da je upravo zastupnica Kekin u Saboru napala ministricu da nije osigurala potpore samostalnim umjetnicima za vrijeme COVID-a iako su već u travnju 2020. godine bile omogućene izravne potpore pomoći samostalnim umjetnicima te je kroz nekoliko ciklusa potpora osigurano gotovo 45 milijuna kuna direktne pomoći umjetnicima u COVID krizi. O tome je li bilo etično tražiti takvu potporu trebate upitati njih.

S obzirom da je upravo od zastupnica stranke Možemo u Saboru u nekoliko navrata traženo povećanje koeficijenta za uplatu doprinosa samostalnim umjetnicima, podsjećamo da je ministrica i u usmenim i u pisanim odgovorima svaki put istaknula da smatra da se koeficijent može i treba povećati, ali da tome treba prethoditi revizija sustava na način da ga se učini transparentnim, da se uvedu potrebni cenzusi i da se omogući različiti intenzitet potpore ovisno o tome koliko umjetnik u kojem razdoblju svoje karijere zarađuje.

Prije dvije godine, zastupnica Urša Raukar pokrenula je inicijativu da se linearno povećaju doprinosi sukladno sadašnjem propisu i potpuno ignorirala argumente Ministarstva koje je inzistiralo da je prethodno potrebno izmijeniti Zakon ukazujući na određene nelogičnosti i nedosljednosti sadašnjeg sustava.

'Nastavit ćemo pomagati samostalne umjetnike'

Na kraju, naglašavamo još jednom da sve uređene europske države imaju posebne sustave skrbi o samostalnim umjetnicima. Obavljanje umjetničkog rada doprinosi društvu i politika je naše Vlade sustavno nastaviti s potporom samostalnim umjetnicima. Najčešće su umjetnici samozaposleni, ovise o honorarima koji su često neredoviti, nemaju mogućnost odlaska na bolovanje i ne koriste brojne druge zaštitne mehanizme koji postoje za ostale zaposlenike. Najveći broj umjetnika, bez obzira na značajna povećanja proračunskih sredstava i izravne potpore unutar su financijskih cenzusa koji potpuno opravdavaju mjere potpore koje se za njih osiguravaju.

U mandatima ove Vlade kontinuirano su rasla proračunska sredstva namijenjena kulturi. S naslijeđenih 0,56% državnog proračuna, proračun Ministarstva kulture i medija dosegnuo je više od 2 % za 2025. godinu. Posebno treba istaknuti da su za mandata ove Vlade značajno povećana sredstava za plaćanje doprinosa samostalnim umjetnicima i to više od 50%. Uvedene su i prvi put ikad dodijeljene izravne potpore vizualnim i plesnim umjetnicima, povećane su stimulacije za književnike i književne prevoditelje, glazbeno stvaralaštvo, udvostručena su sredstva za isplatu prava na javnu posudbu', navodi se u priopćenju.