Usklađivanje mirovina od 3,03 posto nije donijelo značajnija povećanja svota na računima umirovljenika. Prema podacima HZMO-a, mirovine ostvarene prema redovitim propisima su u prosjeku rasle tek za 15,24 eura. No, istovremeno su rasle i plaće, pa udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći gotovo da se nije promijenio
Početkom travnja isplaćene su mirovine za ožujak; prve povećane po siječanjskom usklađivanju koje iznosi 3,03 posto. Uz njih, na račune više od 1,23 milijuna umirovljenika stigli su i zaostaci za siječanj i veljaču.
No, kako je analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper ranije ustvrdio, to nije donijelo značajnije povećanje mirovina. Naime, razlike između svota za veljaču i ožujak kreću se između 11 i 18 eura, ovisno o kategoriji i ranijoj prosječnoj svoti.
vezane vijesti
Za 30-ak godina staža 15-ak eura više
Tako je, primjerice, starosna mirovina za veljaču iznosila 635,74 eura, da bi se usklađivanjem povećala na 651,87 eura, što je svega 16,13 eura više. Slična je situacija sa starosnim mirovinama za dugogodišnje osiguranike, koje su doduše veće, ali na usklađivanju se vidi da su u prosjeku rasle gotovo pa jednako - 16,27 eura.
Starosne mirovine prevedene iz invalidske su za veljaču iznosile u prosjeku 532,88 eura, da bi usklađivanjem porasle na 547,91 euro, što je svega 15,03 eura više. Prijevremene starosne mirovine su također rasle za 15,26 eura; s 573,49 na 588,75 u prosjeku.
Kad se zbroje sve kategorije starosnih mirovina, njihov je prosjek u veljači iznosio 616,58 eura. Usklađivanje je donijelo povišicu od 15,93 eura, što znači da je prosjek u toj kategoriji; a radi se o nešto više od 700.000 umirovljenika porastao na 632,51 euro.
Invalidi i udovice bez značajnijeg poboljšanja
Gledajući, pak, kretanje invalidskih mirovina, primjetan je sličan trend. One su za veljaču u prosjeku iznosile 419,59 eura, da bi usklađivanjem prosječna svota porasla na 431,90 eura, što je razlika od svega 12,31 euro. Naime, riječ je o jednoj od kategorija mirovina koje su najslabije rasle, no najavljen je rast invalidskih mirovina za 10 posto, ali tek od 2026. godine.
Slična je situacija i s obiteljskim mirovinama. One ionako iznose 77 posto mirovine pokojnika, što je u veljači iznosilo prosječnih 484,29 eura. Usklađivanjem od 3,03 posto prosječna je svota porasla na 497,62 eura, no to je povećanje od svega 13,33 eura. Doduše, nešto su bolje prošli oni koji uz vlastitu mirovinu primaju i dio obiteljske. Njihov je prosječni saldo u veljači iznosio 644,79 eura, da bi u ožujku bio 16,47 eura veći.
Debelo ispod praga siromaštva
Među onima koji su najviše 'profitirali' usklađivanjem mirovina, nalaze se primatelji mirovina iz prvog i drugog stupa. Njima je, naime, dio iz prvog stupa, odnosno osnovna mirovina, u prosjeku porastao za 18,12 eura, odnosno sa 772,95 na 791,07 eura.
Oni koji su najlošije prošli su primatelji najnižih mirovina. Njih 272.272 je dobilo povišicu od svega 11,85 eura. No, najniže su mirovine po prvi puta prešle svotu od 400 eura te sad iznose 408,68 eura u prosjeku. Treba reći kako je Vlada najavila povećanje najnižih mirovina za tri posto mimo usklađivanja, što je utješno, ali nedovoljno.
Ukupno gledajući, sve mirovine ostvarene prema propisima Zakona o mirovinskom osiguranju u prosjeku su porasle za 15,24 eura; s 577,07 na 592,31 eura. Dovoljno je spomenuti kako je pučka pravobraniteljica u svom izvješću za prošlu godinu navela kako je prag rizika o siromaštva 617 eura mjesečno. Riječ je o svoti kojom je dovoljno zadovoljiti osnovne ljudske potrebe, odnosno platiti hranu i režije.
Ni promjene ne bi donijele mnogo više
Još jedan pokazatelj neadekvatnosti metode usklađivanja mirovina je i njihov udio u plaći. Unatoč nominalnom povećanju svota, mirovine u odnosu na plaću nisu rasle gotovo ništa - tek 0,3 do 0,4 posto. Naime, u međuvremenu je prosječna plaća porasla s 1392 na 1416 eura.
Doduše, Vlada je u sklopu novih izmjena mirovinskih propisa, između ostalog, odlučila promijeniti formulu usklađivanja tako da će se ubuduće mirovine određivati prema omjeru 85:15 u korist većeg faktora rasta, bilo da je riječ o plaćama ili inflaciji.
No, analitičar Šemper smatra da niti to neće donijeti značajnije povećanje mirovina. On je izračunao da bi usklađivanje, koje je po formuli 70:30 donijelo povećanje od 3,03 posto, po formuli 85:15, umirovljenicima donijelo samo 1,61 euro više od sadašnjih povećanja. Kad bi se provelo usklađivanje po formuli 100:0, umirovljenici bi dobili samo 3,16 eura više, ustvrdio je Šemper.
