utjecaj na svijet

Odgovorno poslovanje za bolji svijet: Kako ESG i ESRS mijenjaju pravila igre

22.04.2025 u 09:52

Bionic
Reading

U današnjem svijetu sve se više govori o održivosti, klimatskim promjenama, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti. Pojmovi poput "održivo poslovanje" ili "zelena tranzicija" postali su dio svakodnevnog jezika i to ne samo u političkim ili znanstvenim krugovima, već i među običnim građanima, investitorima i zaposlenicima. No, jedan izraz u toj priči posebno se ističe – ESG.

Što je ESG?

ESG je kratica koja dolazi iz engleskog jezika i označava tri ključna područja odgovornog poslovanja: Environmental (okoliš), Social (društvo) i Governance (upravljanje). Ova tri elementa predstavljaju način na koji poduzeća razmatraju i upravljaju svojim utjecajem na svijet oko sebe – ne samo u smislu profita, već i u smislu dobrobiti planeta, zajednica i zaposlenika.

1. Environmental – okolišni utjecaj

Ovaj dio odnosi se na to koliko poduzeće brine o okolišu. Gleda se, primjerice, koliko emisija stakleničkih plinova proizvodi, kako upravlja otpadom, koristi li obnovljive izvore energije i koliko odgovorno koristi prirodne resurse. Za tvrtke koje posluju u sektorima poput industrije, energetike ili prijevoza, ovo su ključna pitanja.

2. Social – društveni utjecaj

Društveni aspekt ESG-a uključuje odnos poduzeća prema ljudima – zaposlenicima, kupcima, dobavljačima i zajednicama u kojima posluje. Ovdje se razmatraju radni uvjeti, sigurnost na radu, poštivanje ljudskih prava, ravnopravnost spolova, raznolikost i uključenost, kao i doprinos lokalnim zajednicama.

3. Governance – upravljanje i etika

Treći stup ESG-a odnosi se na način upravljanja poduzećem. Obuhvaća pitanja poput transparentnosti u odlučivanju, borbe protiv korupcije, odgovornosti uprave i uključivanja dionika u procese odlučivanja. Dobro korporativno upravljanje temelj je povjerenja ulagača, regulatora i šire javnosti.

Zašto je ESG važan?

ESG nije samo „lijepa priča“ - to je alat za dugoročno uspješno, odgovorno i otporno poslovanje. [AV1] Poduzeća koja ozbiljno shvaćaju ESG često su otpornija na krize, privlače više investicija i dugoročno bolje posluju. Investitori sve više gledaju ESG pokazatelje pri donošenju odluka – jer tvrtke koje ne upravljaju okolišnim, društvenim i upravljačkim rizicima mogu doživjeti ozbiljne probleme, od pravnih do reputacijskih.

S druge strane, potrošači postaju svjesniji svog utjecaja: biraju proizvode i usluge tvrtki koje dijele njihove vrijednosti. Tako ESG postaje most između poslovanja i društva – alat za izgradnju povjerenja i stvaranje pozitivnog utjecaja.

Kako se mjeri i izvještava ESG?

Jedan od izazova ESG-a je kako sve te informacije prikazati jasno, transparentno i usporedivo. Upravo zbog toga nastaju standardi izvještavanja o održivosti, a jedan od najvažnijih u Europi su ESRS standardi.

Što su ESRS standardi?

ESRS (European Sustainability Reporting Standards) su europski standardi izvještavanja o održivosti koje je razvila organizacija EFRAG (European Financial Reporting Advisory Group). Cilj je omogućiti usporedivo, jasno i vjerodostojno izvještavanje o ESG pitanjima za sve velike i srednje europske tvrtke, u skladu s novom Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD).

Od 2024. godine, ESRS standardi postaju obveza za veliki broj poduzeća u EU, a u narednim godinama i za sve više malih i srednjih poduzeća.

Kako izgleda izvještavanje prema ESRS?

Izvještavanje prema ESRS uključuje niz obveznih i dodatnih informacija koje poduzeća moraju objaviti. Standardi su strukturirani tematski – pokrivaju okoliš (npr. klimatske promjene, bioraznolikost, korištenje resursa), društvo (npr. radni uvjeti, ljudska prava, utjecaj na zajednicu) i upravljanje (npr. antikorupcija, uloga uprave).

Dvostruka značajnost (materijalnost)

Jedna od ključnih novosti koju donosi ESRS je pojam dvostruke značajnost (engl. double materiality). To znači da poduzeće treba sagledati i kako održivost utječe na poslovanje, ali i kako ono utječe na društvo i okoliš. Ovo je važan iskorak jer ESG izvještavanje više nije samo alat za ulagače, već i sredstvo za širu društvenu odgovornost.

Primjeri podataka koji se izvještavaju:

  • Ukupne emisije stakleničkih plinova (OPseg 1, 2 i 3)
  • Planovi dekarbonizacije i ciljevi do 2030. i 2050.
  • Broj i udio žena u upravi
  • Mjere za sprječavanje diskriminacije
  • Politike u vezi s ljudskim pravima i radom u lancu opskrbe
  • Postupci upravljanja rizicima i uključivanja dionika

Kako to utječe na građane i potrošače?

Iako je izvještavanje prema ESRS prvenstveno namijenjeno ulagačima, regulatorima i poslovnim partnerima, ono ima značajan utjecaj i na širu javnost. Zahvaljujući ovim standardima, građani će moći lakše prepoznati koje tvrtke uistinu djeluju održivo. Kupci će moći birati odgovorne proizvode, a zaposlenici prepoznati poslodavce koji poštuju prava radnika i ulažu u dobrobit zajednice.

Što to znači za budućnost?

ESG i ESRS standardi dio su šireg europskog plana za postizanje klimatske neutralnosti i pravednijeg društva. Kroz jasna pravila, transparentnost i odgovornost, europske institucije žele potaknuti poduzeća da preuzmu aktivnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, nejednakosti i korupcije.

To nije samo izazov za poduzeća – to je i prilika. Prilika da se izgradi povjerenje, privuku investicije, otvore nova radna mjesta i dugoročno osigura održiv gospodarski rast.

ESG je nova paradigma poslovanja u kojoj profit ide ruku pod ruku s odgovornošću prema ljudima i planetu. Kroz standarde kao što su ESRS, postaje moguće objektivno procijeniti tko su istinski lideri održivosti.

U svijetu koji sve više traži transparentnost, pravednost i otpornost, ESG i ESRS otvaraju vrata budućnosti koja je pravednija, zelenija i održivija za sve nas.

ESG inicijative HT-a

HT kao društveno odgovorna kompanija, koja je snažno orijentirana na održivost poslovanja, već godinama ostvaruje zacrtane ESG ciljeve kroz slijedeće inicijative :

  • Nabava 100% električne energije iz obnovljivih izvora od 2021.g.
  • ponuda telekomunikacijskih i ICT usluga i rješenja koja podržavaju održivo poslovanje i kružno gospodarstvo te smanjuju stvaranje otpada.
  • Kontinuirano smanjenje potrošnje električne energije i povećanje energetske učinkovitosti
    • - migracija sa zastarjelih tehnologija na IP,
    • - gašenje 3G mobilne mreže i prelazak na energetski učinkovitije 4G i 5G tehnologije,
    • - prelazak sa bakrene na optičku infrastrukturu
    • - migracija infrastrukture u oblak u modernim i energetski učinkovitim podatkovnim centrima
    • - korištenje naprednih AI modela za optimizaciju mrežnih resursa

Prikupljanje dotrajale ICT opreme - jedan od ciljeva je kontinuirano povećanje udjela prikupljene i pravilno zbrinute električne i elektroničke opreme, kako one koju koristimo za vlastite potrebe, tako i elektroničkih uređaja koje stavljamo na tržište. Obzirom da je EE oprema klasificirana kao opasni otpad, on se iz kućanstava i gospodarstva mora odvoziti odvojeno od ostalog otpada, putem posebno ovlaštenih tvrtki s kojima surađujemo. Primjer takve suradnje je platforma https://www.hrvatskitelekom.hr/poziv-koji-ne-propustas.

HT se značajnije usmjerava na zbrinjavanje elektroničke opreme svojih poslovnih korisnika te smo u tu svrhu proveli postupak registracije za posredovanje u prikupljanju otpada. Od srpnja 2024. uvršteni smo u Evidenciju posrednika u gospodarenju otpadom. U suradnji s tvrtkama ovlaštenim za prikupljanje i zbrinjavanje EE otpada, organiziramo akcije prikupljanja male IT i telekomunikacijske oprema kod naših poslovnih korisnika.

Zeleni dan sa zaposlenicima - zajedno sa našim poslovnim korisnicima organiziramo jednodnevne akcije prikupljanja starih mobilnih uređaja njihovih zaposlenika. U tu svrhu pripremili smo posebne kutije za prikupljanje uređaja koje potom predajemo u sustav kojim upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Time dajemo mali ali konkretan zajednički doprinos zaštiti okoliša i pozitivan poticaj zaposlenicima.

E-račun – poslovne korisnike potičemo na međusobnu ispostavu e-računa za sve tuzemne transakcije, tako da se na vrijeme prilagodimo najavljenoj zakonskoj obvezi e-fakturiranja. Na taj način nabavni procesi su učinkovitiji i održiviji, a i utječemo na smanjenje niza troškova i doprinosimo očuvanju prirode. U tu svrhu razvili smo uslugu EDI (electronic data interchange) za elektroničku razmjenu dokumenata.

Uloga HT-a je pomoći korisnicima da uređaje ne mijenjaju sa svakim novim trendom, ili izvanjamstvenim oštećenjem, dok je stari uređaj još upotrebljiv i pod punom softverskom podrškom proizvođača. Zato smo osmislili uslugu HT Business jamstvo u suradnji s partnerom – tvrtkom Partum. – S druge strane, pokušavamo napraviti cirkularni ekosustav zajedno s partnerima na tržištu. HT većinu fiksnih i ICT rješenja pruža kao cjelovitu isporuku usluga i opreme. Naši korisnici ne moraju kupovati opremu, već im potrebne uređaje osiguravamo u sklopu usluge. U slučaju kvara uređaj zamijenimo, a stari obnovimo i produljujemo mu životni vijek te smanjujemo količinu uređaja koji cirkuliraju na tržištu. Upravo smo lansirali inovativnu DaaS uslugu za poslovne korisnike u mobilnoj domeni. U suradnji s globalnom tvrtkom Bolttech nudimo uređaj kao uslugu (Device as a Service) i preuzimamo cjelokupnu brigu o uređajima za tvrtku, s osiguranim jamstvom proizvođača tijekom cijeloga ugovornog razdoblja, što uključuje sveobuhvatne popravke ili zamjenu uređaja. Usluga produljuje životni vijek uređaja i tako pridonosi smanjenju e-otpada, čuva primarne sirovine, rasterećuje proizvodne i logističke resurse, a sve zahvaljujući visokoj stopi oporabe i produljenom životnom vijeku uređaja do pet godina –

Zašto podržati kružne poslovne modele

• Prosječna stopa prikupljanja DaaS uređaja je 95 posto.

• Kupnja obnovljenog (refurbished) uređaja štedi do 80 posto emisija CO2 u usporedbi s proizvodnjom novog uređaja, a istodobno 80 posto materijala iz starog uređaja može se ponovno upotrijebiti.

• U životnom ciklusu uređaja 40 % CO2 dolazi iz rudarenja sirovina potrebnih za njegovu izradu, 20 % iz proizvodnje, 25 % iz logistike, samo 11 % od punjenja uređaja i upotrebe mrežnih usluga te 4 % od recikliranja ili odlaganja, koje je važno obaviti propisno, jer mobiteli sadrže rijetke i opasne komponente i materijale, a osobito su rizične baterije.

• Za proizvodnju jednog uređaja utroši se 12.760 litara vode, 1 kWh energije, 15 grama bakra, 0,034 grama zlata i 70 kg CO2.

Sadržaj donosi Hrvatski Telekom.