Proljeće nam na stol donosi pravo obilje - raznovrsno povrće bogato vitaminima A, C, K, folnom kiselinom te mineralima poput kalija, željeza, kalcija i magnezija što treba dobro iskoristiti.

Upravo u tom razdoblju, u proljeće, kada se naše tijelo obnavlja nakon zime i traži više energije, detoksikaciju i jačanje imuniteta, sezonsko povrće pruža nam ono što je najpotrebnije.

Nutricionistica Tena Čadež podsjeća kako su sezonske namirnice iznimno bitne za normalno funkcioniranje organizma.

'Smatram da bi se benefiti sezonskih namirnica, jednostavno rečeno, najbolje opisali time da priroda zna što radi, a naš organizam s njom je u neraskidivoj simbiozi. Sezonska prehrana omogućuje održivi način života koji poštuje granice prirode i istovremeno donosi brojne pozitivne učinke za zdravlje i okoliš. Namirnice koje konzumiramo u njihovim sezonama sazrijevanja sadrže više hranjivih tvari i boljeg su okusa', objasnila je.

Znanstvena istraživanja pokazuju da plodovi ubrani pri vrhuncu zrelosti imaju veće koncentracije vitamina, minerala i antioksidansa, a njihov sastav značajno varira ovisno o sezoni berbe. Slične sezonske razlike bilježe se i kod proizvoda životinjskog podrijetla, što je povezano s promjenama u prehrani životinja tijekom godine. Nakon berbe, voće i povrće brzo gube vlagu time i hranjive tvari osobito vitamine topljive u vodi, poput C-vitamina i vitamina B-skupine. Budući da plodovi voćka ili povrće sadrže 70–90 posto vode, odvajanje od biljke potiče ubrzanu respiraciju, što može dovesti do smanjenja kvalitete namirnice te potencijalnog mikrobiološkog kvarenja.

Trebamo jesti ono što priroda trenutno nudi

Izvansezonske namirnice, dodaje ona, često se uzgajaju u udaljenim krajevima, što bi značilo da se beru prije potpune zrelosti i prolaze kroz dugotrajno skladištenje i transport, ili se proizvode u staklenicima pod umjetno kontroliranim uvjetima.

'To također može utjecati na smanjenje njihove nutritivne vrijednosti i okusa, što često sami uviđamo, pa najčešće svi imamo iste komentare u zimu kako ova rajčica jednostavno nema 'okusa'. Isto vrijedi i za jesenske jabuke koje, kada su svježe ubrane, puno su sočnije i bogatije okusom od onih koje su mjesecima skladištene u hladnjačama. Osim toga, sezonska prehrana potiče raznolikost u jelovniku, ono što uvijek zagovaramo pri kvalitetnoj prehrani', kaže.

Kada jedemo ono što priroda trenutno nudi, unosimo širi spektar nutrijenata kroz godinu, čime jačamo imunitet i naš organizam. U proljeće se budimo iz zimskog sna, pa naše tijelo traži više kretanja, sunčevih zraka i lakšu prehranu koja pomaže vraćanju energije, detoksikaciji, a i pozitivno utječe na rad jetre te ubrzava probavu.

Stoga je proljeće idealno vrijeme, dodaje ona, za unošenje osvježavajućih namirnicama, koje su bogate vitaminima, vlaknima i antioksidansima, u svoju prehranu, a koje možemo pronaći u trgovinama poznatima po svježem i domaćem voću i povrću, poput Kauflanda.

Hrana bogata vitaminom C i flavonoidima, poput blitve i špinata, potiče poboljšanje imuniteta, dok mladi luk kao prebiotik ima snažni utjecaj na jačanje crijevne mikroflore. Rotkvice i šparoge izvrstan su izvor nutrijenata, ali također odlični 'čistači' organizma, kao prirodni diuretici imaju pozitivan utjecaj na rad i zaštitu jetre te izlučivanje toksina. Mladi grašak odličan je izbor za unos vlakana i proteina, dok jagode koliko su slatke toliko su bogate vitaminima, posebno vitaminom C, antioksidansima, a i dalje izrazito niskog glikemijskog indeksa.

Zapravo, kad prateći sezonsku prehranu unosimo ono što našem tijelu najviše odgovara u tom trenutku, čak bismo mogli reći da se na taj način usklađujemo s ritmom prirode jer tijekom godine, priroda nam nudi raznovrsne plodove koji nisu slučajno dostupni baš u određenim razdobljima. Svako godišnje doba nosi sa sobom svoju nutritivnu listu. Nakon zime, u proljeće tijelo traži čišćenje i laganiju prehranu.

Zašto je dobro lisnato povrće

U proljeće počinje vladavina zelenila: špinat, blitva, mladi luk, šparoge i svježe salate.

Lisnato povrće pomaže u detoksikaciji, a prvi plodovi poput jagoda i trešnja donose svježinu i slatkoću. Vlasac upotpunjava naša jela, a kao nutritivno bogat dodatak jelu štiti naš organizam antioksidativnim i antibakterijskim djelovanjem. Uz nenormalne temperature ljeti, priroda nudi lagano osvježenje kroz vodom bogato voće i povrće. Lubenica, dinja, breskve i marelice idealne su za hidrataciju, dok rajčice, tikvice, krastavci i paprika hlade organizam, a menta upotpunjuje okus naših pića i dodatno rashlađuje naš organizam. Bogatstvo okusa i boja vidljivo je u jesen kao priprema za zimu te donosi našem tijelu toplije i hranjivije obroke. Na tanjuru se sve češće nalaze buča, batat, mrkva, poriluk i kelj, dok voćni dio preuzimaju jabuke, kruške i šljive, a uz đumbir, muškatni oraščić i cimet jačaju otpornost našeg organizma.

U zimu svi više tražimo toplinu i sitost pa će nam tada više odgovarati energetski bogatija i zasitna hrana. Nije ni čudo da je sarma jedno od najučestalijih jela za našim zimskim stolom, a kiseli kupus glavna priča zime uz korjenasto povrće poput krumpira i repe. Suho voće, orašasti plodovi, energetski je bogata hrana, a uz zimske citruse može biti idealna za jačanje imuniteta.

Kada smo u stalnom pokretu i pokušavamo što bolje iskoristiti lijepo vrijeme koje nam proljeće donosi nema ništa bolje od ukusnog i zdravog smoothieja od sezonskog povrća i voća koje možemo nabaviti i u Kauflandu.

Ovakav obrok omogućuje nam da započnemo dan energično i uštedimo na vremenu pa bi bilo konzumirati primjerice smoothie od jagoda, špinata i limuna. Salate također mogu biti brz, hranjivi i ukusan obrok. Meni je Sjajna je ideja primjerice salata od mladog špinata, rotkvica, mladog luka i kuhanog jajeta. Ništa ne govori više da je proljeće stiglo od slasnog omleta sa šparogama i mladim lukom, koji može biti idealno jelo za doručak ili večeru. Za one koji žele isprobati nešto novo, tu je primjerice pesto od listova maslačka uz integralnu tjesteninu - jelo koje ne samo da je ukusno, već i ljekovita opcija nevjerojatno bogata nutrijentima.

Kako izvući maksimalan benefit iz prehrane

Kako bismo osigurali bolju bioraspoloživost i apsorpciju nutrijenata iz hrane potrebno je ponekad uzeti u obzir s čime kombiniramo hranu kako bi mogli izvući maksimalni benefit naše prehrane.

Vitamin C ima brojne uloge u našem organizmu pa tako sudjeluje u metabolizmu željeza i potpomaže njegovoj apsorpciji u tijelu. Salate od špinata ili mahuna možete začiniti limunom, kao i ribu ili napraviti voćnu salatu na bazi borovnica i citrusa. Ako pak želite iskoristiti iz hrane vitamine D, E, K, A, primjer kuhane blitve s maslinovim uljem je idealno jelo gdje dodano ulje potpomaže boljoj bioraspoloživosti vitamina topljivih u masti iz blitve. Kombinacija proteina i vlakna doprinosi sitosti s stabilnom razinom šećera u krvi, pa recimo mladi grašak s kvinojom ili jajetom zvuči kao dobra opcija.

Što se tiče načina pripreme namirnica, tu postoji nekoliko najboljih načina.

Hrana bogata vodom i vitaminima topljivima u vodi, kao što većinom i jesu proljetne namirnice, termičkom obradom gubi dio svojeg nutritivnog sastava što je sasvim očekivano. Zato se za pripremu takve hrane preporučuje blanširanje, odnosno lagana termička obrada, kojom se poboljšava probavljivost i sigurnost konzumacije, a ujedno očuvaju vrijedni nutrijenti. Takva priprema hrane dobra je za šparoge, blitvu, grašak,.. Od namirnica koje je bolje konzumirati sirovo tu su rotkvica i luk, neizostavni proljetni par, kao i one koje su još mlade, svježe i nutritivno bogate, poput špinata, listova maslačka, naribanog mladog kelja pupčara, matovilca i rikole. Naravno, važno je ove namirnice temeljito oprati i konzumirati umjereno, kao i svu hranu.

Nutricionistica Tena Čadež, konzumacijom sezonskih namirnica dodaje i da se tako okrećemo održivijim obrascima potrošnje.

'Nisam ekolog, ali mislim da biranjem sezonskih namirnica često znači da biramo lokalno, što utječe na smanjenje transporta i skladištenja, samim time manji carbon footprint te onečišćenje okoliša. Isto tako podrška lokalnim proizvođačima ima poticajni učinak na našu poljoprivredu. Kod sezonskih namirnica manja je potreba za korištenjem pesticida i umjetnim gnojivima budući da biljke rastu u prirodnim uvjetima gdje im je osigurano sve što treba za njihov rast. Dodatni plus sezonske prehrane je taj što sezonske namirnice imaju kraći put od polja do stola, samim time i manju učestalost kvarenja, što na globalnoj razini znači manja količina otpada. Sve u svemu rekla bih da biranjem sezonskih namirnica potičemo odgovoran, logičan i zdrav izbor za naše tijelo ali i naš planet', zaključila je nutricionistica.