Jučer se u Saboru raspravljalo o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći te usklađivanjem s Direktivom o minimalnoj plaći. Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš rekao je da su već u 2018. te potom i u 2021. imali takve izmjene i dopune kojima se pokušavao ostvariti dio ciljeva koje je direktiva propisala.

'Mi smo sad izmjenama i dopunama se usredotočili na još dva parametra, to su produktivnost i kupovna moć', rekao je Vidiš u emisji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog'.

'Išli smo na još neke sitne korekcije, poput one da se člankom osam mogla ugovoriti minimalna plaća manja od one koje smo propisali u slučaju otežanog poslovanja, to smo sada ukinuli', dodaje.

Ustvrdio je da minimalna plaća konstantno raste, da je rasla 134 posto i da će u novoj godini ona rasti za 15,8 posto, čime su, kako kaže zadovoljni, ali s oprezom.

'Nama je cilj dostojanstveniji život uz minimalnu plaću, ali svjesni smo da itekako želimo još puno snažnije i jače iskorake', kazao je. Napomenuo je da bi voljeli da su iznosi veći, no da uvijek u raspravi o minimalnoj plaći treba voditi računa o tome da rast mora biti održiv i odgovoran.

'Ne možemo samo propisati iznos bez da vodimo računa o tome kakve će to stvarno imati učinke', dodao je. U Saboru se jučer raspravljalo i o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada te su se propisali minimalni iznosi za učenički i studentski rad.

Na minimalcu 95.000 ljudi 

'Broj ljudi je trenutačno oko 95 tisuća, vjerujemo da će to biti tu negdje kad minimalna plaća raste, onda to ima, kako poslodavci vole istaknuti 'efekt harmonike', tako da ona je sve viša. Prema tome, nadamo se naravno da će dugoročno biti što manje onih koji su na minimalnoj plaći', rekao je Vidiš.

Kako bi spriječili mogućnost da se posebno u prerađivačkoj industriji izgube neka radna mjesta, po prvi put će se provoditi kompenzacijske mjere putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.

'Ideja je da u prvom kvartalu kada minimalna plaća raste pokrijemo razliku između sadašnjeg i novog bruto minimalca, znači to je ova razlika između 840 ili više do 970 eura, i da u ta tri mjeseca maksimalno po mjestu 130 eura dobije poslodavac za svog radnika u prerađivačkoj industriji koji je bio na trenutačnom ili malo više od trenutačnog minimalca', kazao je.

Naglasio je da je želja kroz još jednu mjeru, a to je usavršavanje na radnom mjestu, gdje su povećali iznose za poslodavce, stvoriti jednu novu dodanu vrijednost, obučiti radnice i radnike na nove tehnologije i proizvode.

'Cilj nam je da rastemo, možda dobar izvoz, organski i da izbjegnemo buduću minimalnu plaću tako da usložimo proizvod i proizvodni proces. Tako da zaista očekujemo suradnju od poslodavaca u segmentu prihvaćanja novih tehnologija, usvajanja novih vještina njihovih radnika i tu je Ministarstvo i Hrvatski zavod za zapošljavanje zaista spreman ući s velikim iznosima', rekao je.

'U ponedjeljak smo predstavili nove mjere aktivne politike za zapošljavanje i tu je veći nego ikad fokus na vještinama i na obrazovanju za zaposlene i nezaposlene, a kroz mjeru usavršavanja poslodavci recimo za grupu od deset radnika mogu dobiti i više od 30.000 eura da bi ih obučili. Cilj nam je produktivnost i jačanje konkurentnosti', ponovio je.

Rast minimalne plaće, ali i troškova života

Cilj Saveza samostalnih sindikata i ostalih sindikata u Hrvatskoj je bilo da minimalna plaća bude 50 posto prosječne plaće, odnosno 60 posto medijalne, što je u konačnici sad preporuka direktive i taj dio je ostvaren već u prošloj i sad u ovoj godini', rekao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

'Nažalost došlo je do poremećaja na tržištu rada s intenzivnim povećanjem minimalne plaće proteklih godina, ali i intenzivnim porastom troškova života', kazao je.

'Imali smo jedno razdoblje kada je bila COVID kriza 2020. godine, kada su cijene naftnih derivata i svega bile daleko niže. Nakon te 2021. godine, posebno ulaskom u Schengen-zonu, uvođenjem eura, cijene svega su nenormalno porasle, posebice onoga što najviše utječe na životni standard građana - prehrana, odjeća i ostali proizvodi. I to je sad dovelo u situaciju da istovremeno koliko god je ta minimalna plaća znatno veća u odnosu možda na 2016. godinu, što Vlada često uspoređuje, toliko se i kupovna moć te minimalne plaće nažalost vrlo malo povećala u odnosu na to veliko povećanje minimalne plaće', pojasnio je. Naglasio je da porast minimalne plaće ne može i nikad ne gura porast prosječne plaće.

Novosel: Velik broj radnika iz stranih zemalja da trošak rada bude što manji

Osvrnuo se na rast broja stranih radnika u Hrvatskoj.

'Kod nas je problem što je naša prosječna plaća nekonkurentna u smislu nedostatka radnika u Hrvatskoj, potražnja za radnicima. Zašto sada u Hrvatskoj ima toliko veliki broj radnika iz trećih zemalja, naročito iz Azije i Afrike? Zato što je jednostavno takav bio trend svih ovih godina - da se što manje od ukupnog prihoda stavlja u trošak rada, da trošak rada bude što je god moguće manji i to se uvijek pokušavalo tako da se radnicima isplaćuje minimalna plaća, da se na nju uplaćuju porezi i doprinosi, posebno za mirovinsko osiguranje, a onda putem ostalih davanja, neoporezivih, siva zona i tako dalje, da se u konačnici radnicima isplati nešto što je njima dovoljno za njihov standard', objasnio je.

'I mi danas imamo veliku razliku između bruto plaće i primanja radnika. Primanja radnika su znatno veća nego što su u nekim sektorima, nego što su plaće, i zato imamo danas 95 tisuća radnika na minimalnoj plaći, obračunatoj minimalnoj plaći, a 2015./2016. imali smo 25 tisuća radnika. To nije dobro, to se mora promijeniti', dodao je.

Naglasio je da ostale plaće kroz sve ove godine ni približno nisu rasle kao što su rasle minimalne plaće.

'Mi dolazimo sve više u situaciju začaranog kruga gotovo u cijeloj prerađivačkoj industriji. Dolazimo do začaranog kruga u javnom sektoru', rekao je.

Aračić: Podizanje minimalne plaće imat će inflatorni efekt

Josip Aračić, direktor tvrtke Galeb i član Izvršnog odbora HUP-ove Udruge tekstilne i kožne industrije odgovorio je može li isplaćivati samo minimalnu plaću zaposlenicima da bi zadržao konkurentnost i da oni ne bi otišli u inozemstvo ili druge konkurentske tvrtke koje će im ponuditi više.

'Naglasio bih da što se tiče tvrtke Galeb, mi nemamo zaposlenika na minimalnoj plaći, tako da tržište rada i nedostatak radne snage regulira i potražnju za istom odnosno rast same plaće u svrhu privlačenja novih zaposlenika', rekao je.

'Pohvalio bih komunikaciju sa svim ministarstvima, ne samo s Ministarstvom rada gdje se zbilja u zadnjih nekoliko godina pojačava komunikacija s industrijom i gospodarstvenicima i vjerujem da će to i kroz buduće periode na neki način pridonijeti kvalitetnijim zakonskim odredbama i drugim regulativama koje idu na dobro svih građana RH', dodao je.

Napomenuo je da se nitko ne protivi povećanju neto primanja, što je izuzetno bitno za standard građana RH, međutim 'podizanje minimalne plaće kao uvjeta samim dolaskom i prisustvom nekoga na radnom mjestu i uspoređivanjem s drugim zemljama u regiji ili Europskoj uniji mislim nije baš ispravan put'.

'Sve ono što se dosad podizala minimalna plaća, inflatorno se vratilo na standard građana i siguran sam da će isti efekt imati i novo podizanje minimalne plaće', rekao je.

'Ne samo iz razloga osnovne minimalne plaće već i indeksacije svih ostalih plaća koje su unutar kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, tarifnih sustava po raznim modelima, znači unutar određenih društava vezane stavke. Govorimo o ukupnom povećanju svih plaća, a ne samo podizanju najnižih plaća u svrhu definirane osnovne minimalne plaće. To su izuzetno veliki šokovi za tvrtke', rekao je.

Nedostatak radne snage

Aračić je naglasio da je zadnjih godina intenziviran nedostatak radne snage te se poslodavci u prerađivačkoj industriji nalaze u jednoj velikoj prekretnici.

'S jedne strane zbog neizvjesnosti što se tiče daljnjih Vladinih mjera kojom politikom će regulirati definiciju minimalne plaće, a sa sadašnjim politikama se ne slažemo. Kažem zašto, nitko nije protiv podizanja neto primanja, ali ukupnog troška plaće to jednostavno nije izdrživo i nije dugoročno', rekao je.

Dodao je da su svjesni da je uvoz radne snage jedini smjer.

'Vlada treba ići u smjeru smanjenja troškova svih plaća iznad minimalne'

'I sad je to odluka hoće li se povećavati uvoz određenih stvari i ne ići se u rizik uvoza radne snage za koju ne znamo ni koliko će kvalitetna biti, na koju razinu sposobnosti ćemo je podići, kakvu će efikasnost imati i koliko će dugo ona ostati u RH. To je sve nešto što je izuzetno bitno za nas prerađivače, tako da smatram da Vlada definitivno treba ići u smjeru smanjenja troška plaće, ali svih plaća iznad minimalne s tim da aludiram na smanjenje osnovica za obračun doprinosa', kazao je.

'Država će i dalje više ubirati iz osnove podizanja minimalne plaće, ali će to na neki način dijeliti, odnosno rasteretit će gospodarstvenike i smatram da je to jedan od segmenata izuzetno bitnih za srednjoročno i dugoročno planiranje konkurentnosti hrvatske industrije, jer mi zapravo svi pričamo o rastu izvoza, a koliko nam raste uvoz, to se baš i ne naglašava', dodao je Aračić.