'Stanovanje, voda, struja i plin' činili su najveći dio izdataka kućanstava u EU. U 2022. gotovo četvrtina ukupne potrošnje kućanstava (24,1%) odlazila je na osnove potrebame, što jasno pokazuje značajnu težinu koju one imaju u proračunima europskih kućanstava, ispitao je minimalne plaće i prosječne troškove najma u zemljama EU Euronews Business.

Ovaj udio značajno varira među europskim zemljama i, što je još važnije, prema razinama prihoda unutar svake zemlje. Osobito su jako pogođeni oni koji primaju minimalnu plaću jer izdvajaju veći dio svojih prihoda za 'stanovanje, vodu, struju i plin'.

Europska konfederacija sindikata (ETUC) izvješćuje da u 14 država članica EU najamnina za nekretninu s najviše dvije spavaće sobe iznosi najmanje 35% prihoda radnika na zakonski propisanu minimalnu plaću. U 2024. ti radnici u prosjeku potroše 45% svoje zarade samo na stanovanje, što ilustrira veliki financijski teret koji troškovi stanovanja stavljaju na osobe s niskim primanjima u tim zemljama.

'Milijuni zaposlenih ljudi u većini država članica vide kako velik dio njihovih plaća odlazi s bankovnih računa čim stignu kako bi zadržali krov nad glavom', rekla je glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch.

Minimalna plaća uvelike varira, od 477 € do 2571 €

Među 14 zemalja uključenih u istraživanje, zakonske minimalne plaće kretale su se od 477 eura u Bugarskoj do 2571 eura u Luksemburgu. Samo šest od ovih zemalja ima minimalnu plaću iznad 1.000 eura, a u tri iznad 2.000 eura: Luksemburg, Irska i Nizozemska.

Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska nemaju zakonski propisanu minimalnu plaću.

Prosječna stanarina u 14 zemalja je 600 eura

Cijena najamnine nekretnine s najviše dvije spavaće sobe kretala se od 215 eura u Bugarskoj do 1340 eura u Luksemburgu, dok je prosjek 14 zemalja 599 eura.

U sedam zemalja prosječna stanarina bila je ispod 400 €, uključujući Bugarsku (215 €), Rumunjsku (277 €), Hrvatsku (311 €), Grčku (344 €), Slovačku (371 €), Estoniju (387 €) i Portugal (391 €). Na višem kraju, prosječna stanarina premašila je 1000 eura u Luksemburgu, Irskoj i Nizozemskoj, dok je u Francuskoj iznosila 618 eura, a u Španjolskoj 578 eura.

Izračuni najamnine temelje se na podacima Eurostata iz 2022., prilagođenim za inflaciju.

Dio minimalne plaće potrošen na stanarinu

Dio dohotka od minimalne plaće koji se troši na stanarinu nudi vrijedan uvid u financijski teret koji stanarina stavlja na osobe s niskim primanjima. Među 14 zemalja, taj se udio kretao od 35% u Francuskoj do 56% u Nizozemskoj. U prosjeku, osobe s minimalnom plaćom u tim zemljama troše 45% ili 46% svojih prihoda na stanarinu, ovisno o korištenoj metodi izračuna.

Uz Nizozemskoj, gdje udio doseže 56%, na stanarinu se troši više od 50% minimalne plaće, u Irskoj (55%) i Luksemburgu (52%).

Francuska ima najniži udio od 35%, što znači da najamnina čini otprilike trećinu prihoda radnika s minimalnom plaćom. Hrvatska (37%) i Grčka (38%) odmah slijede Francusku po nižim omjerima stanarine i dohotka za osobe s minimalnom plaćom.

U Bugarskoj, gdje su i minimalne plaće i stanarina najniže, radnici još uvijek troše značajnih 45% svojih prihoda na stanarinu. U Španjolskoj je taj udio jednako visok i iznosi 44%.

Trošak najma temelji se na nacionalnom prosjeku; međutim, situacija može biti još izazovnija u gradovima i područjima glavnog grada, gdje je koncentrirana većina poslova.

'Unatoč plaćanju visokih najamnina uz niske plaće, njihov smještaj često je potpuno neadekvatan, izlažući njih i njihove obitelji zdravstvenim problemima', rekla je Esther Lynch.

'Drugi su prisiljeni spavati na kauču u stanovima svojih prijatelja, nastaviti živjeti s roditeljima kada je to moguće, pa čak i spavati u svojim automobilima', dodala je.

Koliko europske zemlje troše na stanovanje i račune?

Ispitani su i dodatni podaci Eurostata koji nadilaze samu minimalnu plaću i najamninu. Ovaj skup podataka odražava postotak ukupnih izdataka kućanstva dodijeljen stanovanju, vodi, struji, plinu i drugim gorivima, koji se značajno razlikuje diljem Europe.

Godine 2022. Slovačka je bila na vrhu popisa s više od 30% izdataka kućanstava namijenjenih stanovanju, vodi, struji, plinu i drugim gorivima. Slijedile su Finska i Danska, s kućanstvima koja su na stanovanje i komunalije trošila 29,6%, odnosno 29,1%.

Nasuprot tome, Malta (13,9%) i Hrvatska (14,9%) izdvajaju znatno manji udio svojih troškova za stanovanje i komunalije.