Glavna direktorica HUP-a Irena Weber kazala je kako je porezno rasterećenje rada ključna pretpostavka za stvaranje boljeg poduzetničkog okruženja te da je upravo Osijek primjer kako se rasterećenjem poreza na dohodak može stvoriti kvalitetno i poticajno poduzetničko okruženje. HUP se zalaže i za daljnje smanjenje toga poreznog opterećenja, fleksibilnije radno zakonodavstvo te 'prilagodbu obrazovnog sustava, koji mora biti u službi tržišta rada, a ne biti sam sebi svrha'.

Weber ističe kako je među ciljevima HUP-a i redefiniranje modela utvrđivanja minimalne plaće, jer je Hrvatska od 2019. do 2025. povećala mininalnu plaću za 92 posto. 'Nema toga poduzetnika koji može izdržati takav snažan i agresivan rast minimalne plaće, i to im predstavlja ozbiljan teret. U HUP-u posebno upozoravamo kako je takav agresivan rast minimalne plaće znatno iznad stope produktivnosti i u puno snažniji od svih ostalih članica EU, što ne samo potiče inflaciju u Hrvatskoj, već pogađa i cjenovnu konkuretnost', ocijenila je Weber.

Prevelik teret poslodavcima

Najavila je kako će jedan od problema s kojima ćemo se ubuduće suočavati je i sustav bolovanja u Hrvatskoj, što osobito pogađa male i srednje poduzetnike, jer trenutno Hrvatska na teret poslodavaca ima 42 dana bolovanja radnika, što poslodavcima poredstavlja značajni financijski teret.

'Ako se usporedimo s državama poput Poljske, Slovenije, Češke, Mađarske vidimo da oni imaju prosječno 15 dana bolovanja na teret poslodavca. Zalažemo se stoga za smanjivanje broja dana bolovanja na teret poslodavca, i bolju kontrolu 'lažnih bolovanja", poručila je Weber.

Kao jedno od ključnih pitanja za HUP navela je i izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, jer pad poljoprivredne proizvodnje u svim segmentima, od stočarstva, ratarstva, proizvodnje voća i povrća, pokazuje 'da nešto ne radimo dobro'. 'Zalažemo se za značajne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji bi se temeljio na proizvodnji, a ne na površini', kazala je Weber.

Neposedna komunikacija s lokalnom vlašću

Dopredsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Šimić ističe kako je ovo četvrti radni ručak s gradonačelnicima najvećih gradova u Hrvatskoj te da ovom inicijativom žele omogućiti neposrednu komunikaciju regionalnih poduzetnika s njihovim gradonačelnicima. Drugi razlog je taj što porez na dohodak više ne određuje središnja vlast, nego svaka općina i grad zasebno, pa apeliramo na gradonačelnike velikih gradova, da što više smanje opterećenje rada, dodao je Šimić.

Ističe kako Osijek ima najmanji porez na dohodak, od 20 posto, a kada se ukidao prirez, Osijek nije povećavao porez, kao što su to napravila ostala tri najveća grada.

Predsjednik osječke podružnice HUP-a Zoran Uranjek navodi kako poduzetnike zanima što će Gradska uprava napraviti po pitanju novih propisa o komunalnom doprinosu te unaprijeđivanju prometne infrastrukture, posebice ima li planova za osječku Zračnu luku, s obzirom na povećani broj stranih ulagača.

Milijunske potpore

Osječki gradonačelnik Ivan Radić ponovio je kako je Osijek jedini od četiri najveća hrvatska grada koji ukidanje prireza nije nadomijestio povećanjem poreza na dohodak, čime su građanima osigurali veće plaće. Napominje kako, u odnosu na 2021. godinu, kada je postao gradonačelnik, u gradu ima 4214 zaposlenih više, a nezaposlenost je istovremeno pala za više od 30 posto.

'Malim i srednjim poduzetnicima smo u ove četiri godine dodjelili potpore od 3,2 milijuna eura, omogućili smo više od milijun eura olakšica onima koji su kupovali zemljište u našim gospodarskim zonama, a ukinuli smo i komunalni doprinos za gradnju objekata gospodarske namjene', naveo je Radić.

Smatra kako su svi ti potezi doveli do sadašnjih gospodarskih pokazatelja, i činjenice da je Osijek postao je zanimljiv investitorima, a govoreći o planovima za budućnost osječke Zračne luke, gdje je grad manjinski suvlasnik, najavio je kako se uskoro očekuje početak gradnje novog putničkog terminala, vrijednog 14 milijuna eura.