Rast domaćeg gospodarstva usporit će ove i sljedeće godine na 2,5 posto, istaknuto je na Horizontima, predstavljanju pregleda ekonomskih izgleda i kretanja u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Direktorica HUP-a Irena Weber naglasila je da sa sigurnošću može reći da sigurnosti nema i da očekujemo neočekivano.

'Od 2020. poduzetnici žive u neizvjesnim vremenima koja mijenjaju način života. Za nama je pandemija, koja je poremetila poslovanje, sukob koji je podigao cijene energenata, a sad je tu i trgovinski rat čije posljedice trebamo vidjeti.

Mi smo najjači u teškim vremenima, naši poduzetnici su se pokazali otporni i snažni. Iako svjedočimo podatku da je bruto profitabilnost 53 posto niža od prosjeka EU, mi smo i dalje otporni. Dižemo plaće, osigurali smo rekordnu zaposlenost i rekordnu nezaposlenost. Osigurali smo desetljeće dobrih vremena, ali moramo privući investicije', istaknula je Weber.

Internacionalizirano domaće gospodarstvo

Glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić istaknuo je kako se događaju komešanja u svjetskoj trgovini, ali i rast neizvjesnosti zbog ekonomske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa. To će, posljedično, utjecati i na Hrvatsku, koja se internacionalizirala ulaskom u Europsku uniju i eurozonu.

Stojić je pritom istaknuo kako je razina otvorenosti hrvatskog tržišta prema inozemstvu 110 posto. No, tek je pitanje koliko će Trumpove carine udariti domaće gospodarstvo. Mogući su indirektni udari koji bi, istaknuo je Stojić, mogli smanjiti domaći BDP za 0,4 posto, ako posljedice Trumpovih carina, primjerice, smanje njemački BDP na dva posto.

'Indeks trgovinske neizvjesnosti je snažno porastao i prvi podaci pokazuju da tržišta i dalje traže informaciju o efektu carina. Prognoza MMF-a je da će globalni rast usporiti za jedan posto u ovoj i za pola posto u sljedećoj godini', rekao je Stojić dodavši da je lani razmjena roba na globalnoj razini porasla za dva posto, a usluga za šest posto.

Revidirane prognoze

No, Hrvatska je i dalje pri europskom vrhu po rastu gospodarstva, pa su i prognoze za naše tržište nešto optimističnije, iako postoje strukturalni gospodarski problemi za koje su Weber i Stojić istaknuli da ih je nužno rješavati dok 'živimo u dobrim vremenima'.

'U pogledu rasta smo u ovoj godini vrlo blago korigirali naše prognoze na 2,5 posto, a u 2026. godini smo smanjili za pola postotnog boda, na 2,5 posto. Vidite da je prepolovljena stopa rasta investicija u zadnje tri godine. Bit će korekcija i po rastu potrošnje. Fiskalna likvidnost bi trebala usporiti, kao i rast plaća. Plaće su proše godine rasle 71 posto u prosjeku, a realno 42 posto. Posljedica je to manjka radne snage, ali i onoga što država radi na štetu poduzetnika', rekao je Stojić.

Ključni izazovi

Pritom je kao ključne izazove gospodarskog rasta u Hrvatskoj naveo gubitak konkurentnosti zbog visokih troškova rada, spomenuvši kako se masa plaća od 2018. godine do danas udvostručila, a minimalna je plaća, prema njegovim riječima, rasla za 92 posto, što je najviše u Europi.

Također, istaknuo je kako to nema veze s produktivnošću koja ionako nije visoka, a još se smanjuje u poljoprivredi i IT industriji.

Drugi je izazov također vezan uz plaću. Naime, već spomenuta masa plaća je u realnoj ekonomiji prešla europski prosjek. Stojić je istaknuo da otprilike 50 posto domaćeg BDP-a odlazi na plaće, a profitabilnost domaćih tvrtki je zbog toga 53 posto niža od europskog prosjeka te 25 posto niža od prosjeka istočnih članica EU.

'Od 2020. do 2024. dogodio se prvi vremenski blok kad smo imali brži rast produktivnosti u odnosu na EU i istočnu Europu. Mi smo već dosegli limit rasta, a 10 zemalja EU s istoka i dalje nastavljaju s rastom. To bi nas trebalo brinuti, jer ćemo i dalje zaostajati, naše tvrtke neće biti konkurentne', poručio je Stojić.

Niz preporuka

Stoga su u HUP-u odlučili iznijeti niz preporuka kojim bi ojačali konkurentnost i profitabilnost domaćih tvrtki te smanjili porezni pritisak, odnosno rast cijena rada, za kojeg tvrde da ga je sve teže pratiti. No, prva se preporuka tiče državnog aparata.

'Trebamo razmisliti o optimizaciji tri četvrtine jedinica lokalne samouprave, jer se kroz funkcionalna spajanja i raspodjele može uštedjeti oko 150 milijuna eura', ustvrdio je Stojić dodajući da bi trebalo smanjiti broj ljudi u javnom sektoru te višak preraspodijeliti u privatni. Zbog glomaznog javnog aparata, upozorio je, Hrvatska stoji nepovoljnije u odnosu na slične ekonomije.

'Mi smo među četiri zemlje s najnižom stopom zaposlenosti, pa je preporuka da se porezni klin smanji za 10 posto tako da se ograniči osnovica za određivanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Odrađeni su pomaci u smanjenju parafiskalnih nameta, ali ih je potrebno smanjiti za još 30 posto u kako bismo došli na razinu zemalja OECD-a', poručio je Stojić.

Smanjivanje troškova i razvoj investicija

Dodao je kako treba smanjiti troškove u javnom zdravstvu, ponajprije kroz ukidanje dvostruke dijagnostike, ali i ojačati uvjete za investicije u privatnom sektoru, što se naročito odnosi na ulaganja u istraživanje i razvoj u granama s visokom dodanom vrijednošću.

Govoreći o razvoju, po mišljenju glavnog ekonomista HUP-a treba razvijati i tržište kapitala, poglavito kad je riječ o financiranju startupa i ostalih rizičnih projekata, jer banke tome nisu sklone. Spomenuo je kako su mirovinski fondovi potentni i mogu investirati u infrastrukturne fondove, iako to nerado čine. Uz to, predložio je i izjednačavanje poreznog tretmana vlastitog duga, odnosno kapitala.

Upozorio je da ponudu na tržištu radne snage treba razvijati privlačenjem mladih ljudi od 15 do 29 godina, po čemu zaostajemo u EU, a sporno mu je i to što Hrvatska plaća jednu od viših cijena energije u EU, dok pritom stanovništvo plaća relativno malu maloprodajnu cijenu te je tu pozvao na zaštitu domaćih gospodarstvenika.