'Pad na financijskim tržištima nastavit će se u onoj mjeri tek kad tržišta jasno ukalkuliraju sve posljedice ekonomske štete koja slijedi iz carinskih ratova. Tržište bi onda trebalo doživjeti predah, odnosno krenuti u smjeru oporavka. To je bitno reći zato što u financijskoj imovini prosječnog Amerikanca ulaganja u dionice i druge instrumente tržišta kapitala igraju dosta veliku ulogu u strukturi. Ako vrijednost financijske imovine pada, onda američki potrošač i manje troši', rekao je Stojić u RTL-u Danas.

'U Europi je situacija nešto drugačija. Europljani, a pogotovo Hrvati su konzervativniji. Mi više štedimo u nekretninama i nemamo tako veliku izloženost kao američki potrošači', nastavlja Stojić.

Na pitanje gdje bi Hrvati mogli osjetiti udarac, Stojić poručuje: 'Mi smo u inicijalnim komentarima došli s ocjenom da direktan udar carina na hrvatsku ekonomiju zapravo nije toliko velik. Naš izvoz roba u SAD je otprilike jedan posto BDP-a. Relativno je tri puta manji u odnosu na prosjek Europske unije. Puno manje trgujemo s Amerikancima, ali ako dođe do značajnog usporavanja gospodarstva u eurozoni, onda ćemo osjetiti značajne neizravne efekte na usporavanje našeg BDP-a.'

'Onda nećemo više pričati o rastu BDP-a od tri i više posto, nego prema dva ili niže. Rano je za ocjenu, tek treba vidjeti hoće li Europa uzvratiti s osvetničkim carinskim mjerama. Čak smo uočili da Europa to radi na štetu svojih industrijskih kompanija, tako da namećući osvetničke carine SAD-u zapravo poskupljuje uvoz mnogih sirovina i repromaterijale koje europska industrija koristi', dodaje Stojić.

Osvrnuo se i na prijedlog 'nula za nulu za industrijsku robu' predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. 'To je dobrodošao početak za neke pregovore, ali Amerikanci su prije pola sata uzvratili s odgovorom da je to korak u dobrom smjeru, no traže se daljnja rješenja u olakšanju uvjeta poslovanja', smatra Stojić.

'Amerikanci i dalje upiru prstom na izuzetno skupu i veliku državu u Europi. Imamo u Europi velike poreze na potrošnju i na porez na dohodak. Uvjeti za investicije značajno su restriktivni. Kada je Trump došao na vlast, uveo je politiku 'crvenog tepiha' za investicije u milijardu dolaru. To bi, prevedeno na veličinu našeg BDP-a, bilo kad bismo mi crveni tepih ispružili za sve investicije koje su od 30 milijuna eura naviše, što i nije 'Bog zna što' veliki iznos', govori on.

'Trump želi za američke firme imati bolje uvjete investiranja u Europi, sličnije onome što europske kompanije imaju u Americi. Tu je i poruka za naše gospodarstvo, koje u europskim okvirima ima iznadprosječni visok ukupni porezni teret. Kada gledamo druge barijere za biznis, primjerice od troška bolovanja na teret poslodavaca. To je još jedna tema gdje možemo puno učiniti u smislu deregulacije', zaključuje.