Kanađani danas na izvanrednim općim izbora biraju novi parlament. Na glasačkom listiću neće biti Donalda Trumpa – ali njegov utjecaj osjećao se u svakom aspektu izborne kampanje. Američki carinski rat i retorika iz Bijele kuće transformirali su političku atmosferu, probudili nacionalni ponos i pokrenuli potragu za novim međunarodnim partnerstvima
Vladajuća Liberalna stranka premijera Marka Carneyja i oporbena Konzervativna stranka, koju vodi Pierre Poilievre, u ponedjeljak se nalaze u tijesnoj utrci na parlamentarnim izborima u Kanadi. Predizborne ankete i dalje daju prednost liberalima, no konzervativci su smanjili razliku. Prvi rezultati očekuju se nedugo nakon zatvaranja birališta u ponedjeljak navečer, a na izborima 29 milijuna glasača bira 343 člana donjeg doma kanadskog parlamenta.
Kanada danas prolazi kroz duboke promjene, ponajviše potaknute povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Zemlja koja se dosad jako oslanjala na južnog susjeda danas traži svoj put jačanjem trgovinskih veza s Europom, redefiniranjem industrijske strategije i obnavljanjem unutarnjeg nacionalnog jedinstva.
vezane vijesti
Već prije stupanja na dužnost Trump je prijetio Kanadi udarcima na gospodarstvo. Ideja o njezinoj aneksiji kao 51. savezne američke države djelovala je kao provokacija, no proteklih mjeseci postalo je jasno da Washington misli ozbiljno. Trumpove carine pogodile su kanadsko gospodarstvo jer ono čak 80 posto svog izvoza plasira na američko tržište. Stručnjaci strahuju da bi Kanada, suočena s recesijom, teško mogla brzo stati na noge.
Međutim udarci iz Washingtona proizveli su i neželjen učinak za Trumpa: Kanađani su se ujedinili. Fokus političke rasprave više nije samo na porastu troškova života, već na redefiniranju kanadskog identiteta i samostalnosti u odnosu na velikog južnog susjeda.
Simboli otpora uvukli se u svakodnevnicu
Kako piše WiWo, u kanadskim trgovinama kupce dočekuju police ispunjene proizvodima ukrašenim javorovim listom. Nacionalni simbol sad u svim trgovinama nosi snažnu političku poruku - 'kupujte kanadsko'. Prema anketama, više od 90 posto građana aktivno bira domaće proizvode, a više od 70 posto njih svjesno izbjegava američke brendove.
Taj pokret nije ostao samo na simbolici. Premijer Carney, koji je početkom ožujka preuzeo dužnost od Justina Trudeaua, promijenio je politički kurs. Za razliku od svih svojih prethodnika od 1867. godine, kao mjesto za prvi službeni posjet nije odabrao Washington, već London i Pariz. Trump je dobio tek telefonski poziv.
Carney je time poslao jasnu poruku: Kanada više ne želi biti puki ekonomski dodatak SAD-u. Nova strategija usmjerena je na diverzifikaciju trgovinskih odnosa, jačanje veza s Europskom unijom i azijskim demokracijama te smanjenje ranjivosti na američke političke hirove.
Europa kao novi ključni partner
Trgovinski sporazum CETA, koji je od 2017. privremeno na snazi, već je povećao robnu razmjenu između Kanade i EU-a za oko 60 posto. No sada se otvaraju još ambiciozniji planovi o mogućim novim oblicima povezivanja, poput norveškog modela sudjelovanja na jedinstvenom tržištu EU-a.
Yvonne Denz iz Njemačko-kanadske gospodarske komore u Torontu ističe da se u supermarketima sve češće biraju europski proizvodi. Istodobno, otvara se prostor za suradnju u sektorima strojeva, opreme i komponenti, u kojima je tradicionalno dominirala američka konkurencija.
Njemački poduzetnici pokazali su pojačan interes za kanadsko tržište na ovogodišnjem sajmu u Hannoveru, na kojem je Kanada bila zemlja partner. Još je to jedan u nizu signala nove gospodarske dinamike.
Politika u preokretu: Stabilnost protiv populizma
Promjene se snažno odražavaju i na političkoj sceni. Carney, bivši guverner kanadske središnje banke i Bank of England, u očima mnogih birača predstavlja jamstvo stabilnosti i stručnosti. Njegov tehnokratski, pomalo 'dosadan' stil u ovako nemirnim vremenima zapravo je postao adut.
Nasuprot njemu stoji Pierre Poilievre, dugogodišnji favorit i lider konzervativaca, a on je kopirao Trumpov populistički stil, organizirao skupove po uzoru na pokret MAGA i promovirao slogan 'Canada First'. No Poilievreova bliskost s Trumpom, u trenutku u kojem je SAD postao izvor ekonomskih problema, pokazala se kobnom.
Umjesto da preuzme vodeću ulogu u obrani kanadskih interesa, Poilievre je i dalje optuživao Trudeaua za sve probleme, što su birači doživjeli kao kukavičko izbjegavanje odgovornosti. Trudeau i Carney, naprotiv, uspjeli su artikulirati poruku nacionalnog jedinstva.
Prema posljednjim anketama, liberali sada imaju jasnu prednost, a Carneyjev izborni trijumf čini se vrlo izglednim.
Gospodarski izazovi pred novom vladom
Ipak, ako Carney i pobijedi, pred njim su veliki izazovi. Jim Balsillie, bivši CEO BlackBerryja, upozorava da kanadsko gospodarstvo previše ovisi o izvozu sirovina bez značajnije dodane vrijednosti – što je situacija koja više podsjeća na Rusiju nego na skandinavske zemlje.
'Imamo sirovine, ali ne stvaramo dovoljno inovacija', kaže Balsillie. 'Izvozimo sirovu naftu, ali je gotovo ne prerađujemo. To je nedopustivo za zemlju koja želi igrati vodeću ulogu u globalnoj ekonomiji', dodaje on.
OECD već godinama upozorava na stagnaciju kanadske produktivnosti, a rast BDP-a po glavi stanovnika posljednjih je godina gotovo zanemariv.
No i ovdje paradoksalno vrijedi pravilo: tamo gdje je kriza, rađa se i prilika. Ako Kanada iskoristi Trumpov izazov kao poticaj za modernizaciju, diversifikaciju gospodarstva i jaču međunarodnu prisutnost, možda će jednog dana na tome moći zahvaliti – upravo Trumpu.
