Kolike poreze plaćaju radnici u nekoliko kategorija na prosječne bruto godišnje plaće u zemljama EU-a, tri zemlje EFTA-e (Švicarska, Island i Norveška) i Turskoj, kandidatkinji za ulazak u Uniju? Analiza otkriva i gdje se prema tome smjestila Hrvatska
Podaci Eurostata, koje je analizirao Euronews, pokazuju da porezne stope znatno variraju među zemljama, pri čemu nordijske zemlje i Belgija općenito imaju najveće porezno opterećenje.
U analizi su uzeti podaci o prosječnim godišnjim bruto plaćama za 2023. godinu i odbitci za poreze na dohodak, uključujući bračni status, broj zaposlenih u kućanstvu te broj uzdržavane djece.
Porezi za samca
U 2023. godini samac u Uniji imao je godišnja bruto primanja od 41.004 eura, pri čemu je 7075 eura otišlo za porez na dohodak. To znači da je porez na dohodak činio 17,3 posto bruto primanja.
Ovaj udio značajno varira među 31 zemljom, krećući se od 3,2 posto na Cipru do 36 posto u Danskoj. Primjerice, u Danskoj su prosječna godišnja bruto primanja iznosila 65.506 eura, a od toga je 23.757 eura otišlo za poreze.
Na Cipru je samac imao bruto plaću od 26.689 eura, ali je platio samo 853 eura poreza, odnosno 3,2 posto. Hrvatska se našla u donjem dijelu ljestvice promatranih zemalja i ispod prosjeka EU-a (41.004 eura, 7075 eura za porez, odnosno 17,3 posto).
Samac u Hrvatskoj prosječno je u 2023. godini zarađivao 17.714 eura bruto, od čega je na porez otpalo 1841 euro, odnosno 10,4 posto.
Danska je jedina zemlja u kojoj porez na dohodak premašuje 30 posto, a iznad 25 posto nameta imaju još Island i Belgija. Porezni udio u bruto plaći iznad 20 posto bio je i u Irskoj, Italiji, Finskoj, Luksemburgu i Norveškoj. Među najvećim ekonomijama u EU Italija je s 22,1 posto jedina iznad prosjeka Unije, Njemačka opterećuje plaću sa 17 posto, Francuska sa 16,2 posto, a Španjolska s 15,6 posto.
Porezi za dvoje zaposlenih bez djece
U Uniji je zaposleni par bez djece imao prosječnu bruto godišnju plaću od 81.732 eura, pri čemu su porezi iznosili 14.000 eura, što čini 17,1 posto njihovih primanja. I ovdje država najviše uzima u Danskoj (35,5 posto), a najmanje na Cipru (3,3 posto). Prosječno opterećenje u Uniji u ovoj kategoriji iznosi 17,1 posto, a u Hrvatskoj 10,6 posto.
Porezi za obitelj s jednim zaposlenim i dvoje djece
U Uniji su prosječna godišnja bruto primanja za par s jednim zaposlenim i dvoje djece iznosila 41.043 eura, a 3311 eura otpalo je na poreze, odnosno 8,1 posto.
Kada se pogledaju podaci, oni variraju od -14,1 posto u Slovačkoj do 32,3 posto u Danskoj.
Negativna porezna stopa znači da su porezi vraćeni umjesto da su odbijeni. Taj povrat nije dio obiteljskog doplatka jer su obiteljski dodaci zasebno evidentirani u podacima.
Primjerice, jedan zaposleni roditelj u Slovačkoj imao je prosječnu godišnju bruto plaću od 16.885 eura i uz -14,1 posto poreznu stopu par je dobio 2381 eura povrata poreza umjesto da ga plati. Uz to, dobili su 1440 eura obiteljskog doplatka.
Osim Slovačke, negativan porezni udio zabilježen je u Češkoj (-6,5 posto), Poljskoj (-1,1 posto) i Njemačkoj (-0,2 posto) za parove s jednim zaposlenim i dvoje djece. Hrvatska, iako u donjem dijelu tablice i s lošom demografskom slikom, nije imala povrata poreza, ali prema podacima Eurostata - nije bilo ni poreznog opterećenja.
Nordijske zemlje imaju najviše porezne stope u ovoj kategoriji.
Porezi za dvoje zaposlenih s dvoje djece
Obitelj u kojem su oba roditelja zaposlena i imaju dvoje djece u Uniji je prosječno imala 81.732 eura bruto godišnju zaradu, a na nju je plaćeno 11.931 euro poreza, što iznosi 14,6 posto.
Stope poreza u ovoj kategoriji kretale su se od 1,3 posto u Slovačkoj do 35,5 posto u Danskoj. U Hrvatskoj je dvoje roditelja prosječno godišnje zarađivalo 36.314 eura, od čega je država za poreze uzela 2252 eura, odnosno 6,2 posto. Niže poreze od Hrvatske u ovoj kategoriji imali su samo Poljska, Češka, Bugarska, Cipar i Slovačka.
Iz analize je razvidno to da Danska zauzima prvo mjesto u svim kategorijama prema udjelu poreza u bruto primanjima.
Belgija se nalazi na trećem mjestu u tri kategorije, osim u onoj za obitelji s jednim zaposlenim i dvoje djece.
Općenito, nordijske zemlje imaju najviše porezne stope u svim kategorijama, iako nisu uvijek u prvih pet.
Zemlje istočne i južne Europe uglavnom imaju niže poreze, a neke nude velike porezne olakšice za obitelji, poput Slovačke, Poljske i Češke. Hrvatska je u tri kategorije bila na 26. mjestu od 31 promatrane zemlje, a u jednom slučaju na 27. poziciji.
Podaci pokazuju i da Njemačka, Slovačka i Portugal imaju najveće smanjenje poreznih stopa za obitelji s jednim zaposlenim.