Najviše prosječne plaće u Hrvatskoj imaju zaposleni u informatičko-tehnološkom sektoru, dok su najniže prosječne plaće u pomoćnim zanimanjima, pokazala je to analiza portala MojPosao
U prvom kvartalu ove godine prosječna mjesečna neto plaća, iznosila je 1.474 eura neto, što je 16 posto više nego u istom razdoblju lani. Time je gotovo probijena magična granica od 1500 eura, što velik broj ljudi smatra donjom granicom za iole dostojanstven život. Medijalna plaća nešto je niža od prosjeka i iznosi 1.360 eura.
PR specijalist portala Mojposao Alen Mrvac bio je gost RTL Danas, gdje je otkrio u kojim sektorima se zarađuje najviše, kakve su razlike u prosječnim plaćama među županijama, ali i što su poslovi budućnosti.
Gdje se zarađuje najviše?
'Vjerujemo da ljude neće previše iznenaditi da su najveće plaće u IT sektoru, o tehnologiji i razvoju, financijama, osiguranju. To su sektori u kojim se i inače nude najveće plaće. U prvom tromjesečju zabilježeno kako je prosječna plaća u Hrvatskoj probila magičnu granicu 1.500 eura, koju mnogi smatraju donjom razinom dostojanstva odnosno ona koja nam pruža život bez pukog preživljavanja. Trenutačno nam je prosječna plaća 1.475 eura', rekao je Mrvac.
Najviše plaće prisutne su u Gradu Zagrebu, one su i sada desetak posto iznad državnog prosjeka, kreću se oko 1.600 eura. S druge strane, nalazi se istok Hrvatske. Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka županija u kojim su prosječne plaće od 1.200 do 1.250 eura.
IT sektor se oporavlja
'U posljednje dvije godine IT sektor je bio pod velikim udarom globalne svjetske krize. I u Hrvatskoj je zabilježeno otpuštanje radnika, posebice juniora koji su tek zakoračili u taj svijet. Seniori su bili relativno sigurni. Vidimo da se i taj sektor polako oporavlja, zapošljavanja su krenula, plaće su ostale stabilne i visoke', rekao je Mrvac.
'S obzirom na nestašicu radnika kako domaćih, tako i regionalnih, možemo reći kako radnici neovisno o vještinama itekako traženi i kako na tržištu rada ima posla za svakoga. Nove tehnologije determiniraju mnoge stvari, umjetna inteligencija i jako dobro razumijevanje umjetne inteligencije, generiranje određenih sadržaja, samim time i kreatori sadržaja će biti itekako traženi', ističe on.
Također, i ljudi koji posjeduju interpersonalne kvalitetne vještine, dok će nas u određenim branšama i zanimanjima možda i zamijeniti umjetna inteligencija, robotizacija i slično. Ipak će taj ljudski faktor ostati jako važan u određenim profesijama, u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi i tu će interpersonalne vještine ostati itekako tražene i bitne.