Ciljanim politikama i programima možemo koristiti novi Višegodišnji financijski okvir Europske unije (VFO) za jačanje otpornosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, sredstvima iz EU-ovih fondova ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju te povećati konkurentnost domaćih tvrtki, poručeno je u srijedu s druge sjednice Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca
Na sjednici se raspravljalo o ključnim temama za hrvatsko i europsko gospodarstvo, uključujući potencijal kojeg VFO za razdoblje 2028. - 2034. donosi za hrvatsko gospodarstvo. Pritom je upozoreno na izazove koji proizlaze iz završetka instrumenta Next Generation EU (NGEU) te istodobne potrebe za otplatom zajedničkog europskog duga.
Sredstva iz VFO-a
"To bi moglo rezultirati značajnim smanjenjem ukupnih dostupnih proračunskih sredstava za ključne politike, pa i do 60 posto u odnosu na prethodni proračunski okvir. Stoga predlažemo da se iskoristi puni potencijal koji sredstva iz novog VFO-a mogu donijeti hrvatskom gospodarstvu kroz veću fleksibilnost u programskim okvirima, češće evaluacije efikasnosti proračunskih stavaka te bržu i efikasniju realokaciju neiskorištenih fondova na prioritetne stavke i potentne projekte u visokoj fazi gotovosti", poručili su poslodavci u priopćenju.
vezane vijesti
Između ostalog, zalažu se i za pojednostavljenje financijskih instrumenata EU-a, usmjerenost na projekte visoke dodane vrijednosti te razvoj paneuropskog tržišta kapitala i dostupnijih "equity" instrumenata. Podržavaju i uvođenje klauzule "Made in EU" kao alata za jačanje europskih opskrbnih lanaca kritičnim sirovinama, uz uravnoteženi pristup međunarodnoj trgovini.
Zbog rastućih sigurnosnih izazova, iz HUP-a apostrofiraju i potrebu za povećanjem izdvajanja za obranu, ali i očuvanjem potpora za ulaganja u energetsku tranziciju, istraživanje i razvoj te inovacije. "Kako bi se povećala ulaganja u istraživanje i razvoj, potrebno je povećanje alokacije za tu namjenu, što se može postići ciljanim programima na nacionalnoj razini", poručuju.
Pravedniji sustav bolovanja
Poslodavci su iznijeli i prijedlog reforme sustava bolovanja u Hrvatskoj, s ciljem smanjenja tereta za poslodavce, pri čemu je upućeno i očitovanje Ministarstvu zdravstva na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
HUP predlaže da se broj dana bolovanja kojeg plaćaju poslodavci smanji s 42 na sedam dana, čime bi se, smatraju, uspostavio pravedniji sustav i smanjile zlouporabe instituta bolovanja.
"Sustav kojeg imamo negativno utječe na produktivnost, stvara nepravdu među zaposlenicima te predstavlja značajno financijsko opterećenje za poslodavce", ocjenjuju.
HUP je u očitovanju iznio i međunarodne usporedbe koje pokazuju, smatraju, da Hrvatska ima "jedan od najizdašnijih sustava bolovanja u EU". Prema njihovim podacima, bolovanje na teret poslodavca u Poljskoj je do 33 dana, Sloveniji 30, Slovačkoj 10, Rumunjskoj i Irskoj do pet dana, Litvi i Bugarskoj do dva dana, dok na Cipru i u Portugalu nema bolovanja na teret poslodavca.
"Uz doprinose za zdravstvo, poslodavci snose i troškove naknada plaća i operativne gubitke zbog izostanaka s posla. S obzirom na to da je HZZO u 2024. ostvario višak prihoda od gotovo 460 milijuna eura te da se očekuje daljnji rast prihoda, fiskalni prostor za rasterećenje poslodavaca svakako postoji", poručili su iz HUP-a te pozvali Ministarstvo zdravstva na otvoreni dijalog.
