Ono što je trebalo biti Trumpov globalni trgovinski rat, kao prijelomnica u međunarodnoj trgovini, zasad je suženo na jednu jedinu metu - Kinu. Prve reakcije pokazuju da je glavni američki protivnik spreman ne samo uzvratiti udarac, već i iskoristiti trgovinska previranja za jačanje vlastite pozicije. Čini se kako to donosi ploda jer je Trump najavio kako će znatno smanjiti carine na kineski robu, ali 'neće biti nula'. Što to konkretno znači i hoće li doći do dogovora pratit ćemo u idućim danima
Američka trgovina s Kinom enormno je porasla posljednjih desetljeća i važna je za obje zemlje. Danas je Kina jedno od najvećih uvoznih tržišta za američku robu i usluge, a Sjedinjene Države najveće su kinesko izvozno tržište. Njihova je trgovina donijela niže cijene američkim potrošačima i veće profite njihovim korporacijama, ali je također ujedno izvor ranjivosti i strateške zabrinutosti SAD-a.
vezane vijesti
Ekspanzija Kine nakon u ulaska u WTO
Nakon dugotrajnih pregovora sa Sjedinjenim Državama i drugim članicama, Kina se 2001. pridružila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Kao uvjet za prijem, Peking se obvezao na sveobuhvatne ekonomske reforme, uključujući strmo smanjenje carina za uvezenu robu, zaštitu intelektualnog vlasništva (IP) i transparentnost oko svojih zakona i propisa.
Članstvo u WTO-u osiguralo je američkim i stranim tvrtkama dodatnu sigurnost da mogu proizvoditi u Kini i izvoziti u Sjedinjene Države. To je dovelo do naglog rasta trgovine. Vrijednost uvoza američke robe iz Kine porasla je s oko 100 milijardi dolara u 2001. na više od 400 milijardi dolara u 2023. godini.
Američko-kineska trgovinska razmjena
Godine 2024. SAD je iz Kine uvezao robu i usluge u vrijednosti od oko 440 milijardi dolara, u usporedbi s 145 milijardi dolara u drugom smjeru. Kina je drugi najveći trgovinski partner SAD-a (nakon Meksika), a SAD je jedno od glavnih izvoznih tržišta za kineske proizvode. Amerikanci izvoze u Kinu poljoprivredne proizvode (soja, kukuruz), avione, automobile, tehnologiju i usluge (npr. obrazovanje i turizam). Kina pak izvozi u SAD velik dio potrošačkih proizvoda, uključujući elektroniku, tekstil, kućanske aparate i igračke.
Obostrane koristi od partnerstva
Godine integracije pomogle su objema zemljama. Američki potrošači imali su koristi od nižih cijena, a američke tvrtke neizmjerno su profitirale od pristupa kineskom tržištu. U studiji iz 2019. ekonomisti Xavier Jaravel i Erick Sager izračunali su da je gospodarska isprepletenost Kine i SAD-a povećala godišnju kupovnu moć prosječnog američkog kućanstva za 1500 dolara između 2000. i 2007. godine.
S druge strane, Kina je postala treće najveće izvozno tržište za Sjedinjene Države, iza Kanade i Meksika. Izvješće Američko-kineskog poslovnog vijeća iz 2023. pokazalo je da izvoz u Kinu podržava više od milijun radnih mjesta u Sjedinjenim Državama ili oko 0,5 posto radne snage.
Američke tvrtke zarađuju stotine milijardi dolara godišnje od prodaje u Kini, a zarađeni novac ulažu u razvoj poslovanja u SAD-u. Kineske tvrtke uložile su desetke milijardi dolara u Sjedinjene Države, iako su se ta ulaganja smanjila posljednjih godina zbog pojačanog nadzora američke vlade.
Za Kinu su dobici od trgovine sa Sjedinjenim Državama i ostatkom svijeta bili ogromni. Od 2001. kinesko gospodarstvo poraslo je više od pet puta i sada je drugo najveće u svijetu, iza Sjedinjenih Država. Stotine milijuna ljudi izbjeglo je ekstremno siromaštvo kao rezultat ovog rasta.
PROČITAJTE JOŠ Trump igra jako opasnu igru: Americi iz sjene prijeti financijski armagedon
Tamna strana isprepletenosti
Međutim optimizam koji je pratio ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) postupno je splašnjavao jer je Peking svoje komparativne prednosti u vanjskoj trgovini velikim dijelom postizao pomoću obilnih subvencija u ciljane industrije - na štetu američkih i ostalih stranih tvrtki.
Lanci opskrbe i proizvodna simbioza
Velik broj američkih korporacija (npr. Apple, Tesla, Nike) ima proizvodne pogone u Kini ili ovisi o kineskim komponentama. Kina nije više samo 'tvornica svijeta' za jeftine proizvode – mnoge ključne tehnološke komponente i sirovine (npr. rijetki metali) dolaze iz te zemlje, što SAD čini ranjivim na prekide u opskrbi. U isto vrijeme Kina koristi američke softverske tehnologije, čipove i industrijski know-how za svoj gospodarski rast.
Iako su američki potrošači imali koristi od poplave jeftinije robe iz Kine, milijuni Amerikanaca izgubili su posao zbog uvozne konkurencije. Jeftina roba iz Kine pogodila je brojne američke industrije, od proizvodnje čelika u Rust Beltu do proizvodnje namještaja u Sjevernoj Karolini.
Razvoj kineskih tvrtki izazvao je i zabrinutost za nacionalnu sigurnost SAD-a. Amerikanci već dugo optužuju Kinu da vrši pritisak na njihove tvrtke da im otkriju svoju tehnologiju ili je izravno kradu. Postoji zabrinutost i zbog kineskih nastojanja da šire dezinformacije i prikupljaju osjetljive podatke o Amerikancima. Američki dužnosnici također strahuju da će kineska nabava osjetljive američke tehnologije ojačati kinesku vojsku.
Mnogi ekonomisti smatraju da je Kina održavala vrijednost svoje valute, renminbija (juana), umjetno niskom u desetljeću nakon što se pridružila WTO-u gomilanjem rezervi američkih dolara. Slabiji renminbi čini kineske proizvode pristupačnijim u inozemstvu, a američku robu skupljom u Kini, čime pridonosi trgovinskom deficitu Sjedinjenih Država u odnosu na tu državu.
Jačanje konkurentnosti svim sredstvima
U srcu trgovinskog sukoba su konkurentni ekonomski sustavi dviju zemalja. Kao što novinar Paul Blustein detaljno opisuje u svojoj knjizi 'Raskol: Kina, Amerika i lomljenje globalnog trgovinskog sustava', kineski su dužnosnici isprva s entuzijazmom provodili zahtjeve WTO-a, provodeći duboku transformaciju gospodarstva i pravnog sustava. Ali iako je Kina na neki način liberalizirala svoje gospodarstvo, što je dovelo do razvoja njezina uspješnog privatnog sektora, nikada nije u potpunosti prihvatila tržišno gospodarstvo.
Država, kojom dominira Komunistička partija, nadzire gospodarstvo centraliziranim upravljanjem poduzećima u državnom vlasništvu, kontrolom nad financijskim institucijama i moćnom komisijom za ekonomsko planiranje. Kineski čelnici kažu da je njihov sustav neophodan za poboljšanje života kineskog naroda te da je u skladu s ekonomskim strategijama koje koriste zapadne zemlje na sličnim stupnjevima razvoja.
Investicije i financijski tokovi
Američki investitori ulažu u kineska poduzeća i obveznice, a kineske firme (npr. TikTok, Lenovo) imaju snažnu prisutnost u SAD-u. Kineska vlada dugo je kupovala američke državne obveznice, čime financira američki deficit i istovremeno stabilizira vrijednost svoje valute (RMB).
Što donosi trgovinski rat?
Sjedinjene Države pokušale su riješiti svoje trgovinske probleme s Kinom pregovorima, sporovima u WTO-u, pojačanim nadzorom ulaganja, carinama i svojom industrijskom politikom. Odnos se zaoštrio prošlog desetljeća jer su kreatori politike SAD-a zacrtali sve tvrđi pristup.
Iako je Kina dugo govorila da želi razgovarati, Trumpova brza eskalacija dovela je obje strane u tešku poziciju. Kineski čelnik Xi Jinping ne vidi mogućnost da njegova zemlja jednostavno kapitulira pred onim što naziva američkim 'jednostranim maltretiranjem'. Prve reakcije pokazuju da je Kina spremna ne samo uzvratiti udarac, već i iskoristiti Trumpova trgovinska previranja za jačanje vlastite pozicije.
Kako sada stvari stoje, Trump i Xi upleteni su u rat iscrpljivanja s potencijalom da poremete visoko integriran trgovinski odnos vrijedan otprilike pola bilijuna dolara.
Trumpovo povećanje carina, prema nekim procjenama, moglo bi dramatično smanjiti kineski izvoz u SAD u nadolazećim godinama. Svjetska trgovinska organizacija procjenjuje se da bi obujam trgovine između dviju najvećih svjetskih ekonomija mogao pasti i do 80 posto, a posljedice će se osjetiti i u Europi, osobito Njemačkoj, čiji su najvažniji trgovinski partneri upravo SAD i Kina.
Mnogi proizvodi iz Kine neće se moći brzo zamijeniti, što će dovesti do povećanja cijena za potrošače u SAD-u u dugom roku, prije nego što nove tvornice postanu aktivne. To bi moglo dovesti do povećanja poreznog tereta za Amerikance od otprilike 860 milijardi dolara, procijenili su analitičari JP Morgana.
U Kini će širok spektar dobavljača vjerojatno doživjeti potpuno brisanje svojih ionako niskih marži zbog novog vala napora da se otvore tvornice u drugim zemljama. Razmjeri carina mogli bi dovesti do toga da milijuni ljudi postanu nezaposleni, kao i do vala bankrota diljem Kine. Istovremeno, američki izvoz u Kinu mogao bi se potpuno ugasiti.
Carinski rat
2. travnja
Trump je podigao carine za Kinu za dodatnih 34 posto, nakon što je optužio Peking za carinske i necarinske trgovinske barijere od 67 posto kao dio njegove politike 'recipročnih' carina. Bijela kuća je potvrdila da će se carine dodati povrh prethodnih nameta, što će rezultirati efektivnom stopom od 54 posto na sav kineski uvoz.
4. travnja
Kina je objavila da će od 10. travnja uvesti dodatne carine od 34 posto na svu američku robu.
7. travnja
Trump je zaprijetio uvođenjem dodatnih carina od 50 posto na kinesku robu 9. travnja ako do 8. travnja Kinezi ne povuku svoje mjere odmazde na američke carine od 34 posto. To bi povećalo efektivne carine od 54 posto za Kinu 9. travnja na 104 posto.
9. travnja
Stupile su na snagu najavljene više carine za Kinu, a ona je odgovorila uzvratnim carinama od 84 posto na američku robu. Kao odgovor, Trump je isti dan povećao carine na kinesku robu na 125 posto. Međutim Bijela kuća je sljedeći dan pojasnila da je carinska stopa porasla na 145 posto.
Tko može duže izdržati iscrpljivanje?
Mnogi analitičari smatraju da Kina može puno duže održati ekonmsko iscrpljivanje. To je djelomično zato što se čelnici kineske Komunističke partije ne suočavaju s brzim nezadovoljstvom građana.
'Kao odgovor na američke carine, spremni smo i imamo strategije. U trgovinskom smo ratu sa SAD-om već osam godina i skupili smo bogato iskustvo u tim borbama', stoji u komentaru na naslovnoj stranici glasila Komunističke partije, People's Dailyja.
Napominje se da bi Peking mogao poduzeti 'izvanredne napore' da potakne domaću potrošnju, a koja je ustrajno slaba, i uvesti druge političke mjere za potporu svom gospodarstvu. 'Planovi za odgovor dobro su pripremljeni i opsežni', stoji u komentaru.
Usprkos nepoznanicama o tome koliko bi daljnje mjere mogle eskalirati, glasovi iz Pekinga djeluju smireno. Peking je posljednjih tjedana započeo razgovore s brojnim zemljama, od Europe do jugoistočne Azije, u pokušaju proširenja trgovinske suradnje. Pritom nastoji iskoristiti ogorčenje američkih saveznika i partnera Trumpovim nametnutim globalnim trgovačkim ratom.
Danas je Kina u puno boljoj poziciji da prebrodi širi trgovinski sukob, kažu stručnjaci. U usporedbi s 2018., Peking je proširio svoje trgovinske odnose s ostatkom svijeta, smanjujući udio američkog izvoza s otprilike petine ukupno na manje od 15 posto.
Kineski su proizvođači također pokrenuli opsežne operacije u trećim zemljama, kao što su Vijetnam i Kambodža, dijelom da bi iskoristili potencijalno niže carine u SAD-u.
PROČITAJTE JOŠ Lovrinčević o Trumpovu udaru: Svijet se resetira, svi gube. EU mora birati stranu
Također su zagospodarili rijetkim mineralima, nadogradili svoju proizvodnu tehnologiju umjetnom inteligencijom i humanoidnim robotima te povećali svoje napredne tehnološke mogućnosti, uključujući poluvodiče. Od prošle godine kineska vlada također radi, s različitim uspjehom, na rješavanju pitanja poput slabe potrošnje i visokog duga lokalne samouprave.
Daljnji potezi u slučaju eskalacije?
Osim dramatičnog rasta carinskih stopa, trgovinski rat mogao bi se proširiti u smjeru rasta necarinskih mjera, poput zabrane izvoza i ograničenja ulaganja. Kina je već povukla prve poteze u tom smjeru uvođenjem ograničenja izvoza rijetkih metala i zabrane uvoza Boeingovih zrakoplova. Također, započela je antimonopolsku istragu kineske podružnice američke kemijske tvrtke DuPont.
Peking bi mogao poduzeti i šire mjere odmazde protiv američkih kompanija koje posluju u Kini, poput Applea, a već su započele antimonopolske istrage tehnoloških grupa Google i Nvidije. Također bi se moglo nastojati zabraniti kineskim tvrtkama da ulažu u SAD.
S američke strane, Trump je jasno dao do znanja da je voljan nastaviti povećavati carine. Također bi mogao dodatno ograničiti kineske tvrtke da ulažu u SAD i ograničiti mogućnosti američkih kompanija da ulažu u strateške tehnologije u Kini, s ciljem osujećivanja tehnološkog razvoja Pekinga.
Kako bi sve to moglo završiti?
Zasad se može samo nagađati kako će završiti ovaj sukob. Prva runda Trumpovih carina za Kinu 2018. dovela je do pregovora i takozvane prve faze trgovinskog sporazuma. Međutim carinske stope između zemalja bile su puno više nakon sporazuma nego što su bile prije početka spora.
Znakovi popuštanja i mogućeg kompromisa činilu su se slabi sve do danas kad je Donald Trump signalizirao je potencijalni zaokret rekavši da će se visoke carine na kinesku robu 'znatno smanjiti, ali neće biti nula'.
