Made in China 2025

Europa može slaviti što Kina nije ispunila sve ciljeve: I ovako su nas brutalno pregazili...

19.04.2025 u 17:36

Bionic
Reading

Kina nije uspjela ispuniti sve ključne ciljeve zacrtane desetogodišnjim planom Made in China 2025, pokazalo je najnovije izvješće Europske gospodarske komore u Kini. Premda je ostvarila znatan napredak u nekoliko sektora, Peking i dalje u mnogim područjima ovisi o stranoj tehnologiji, što dodatno komplicira odnose s ostatkom svijeta i pojačava trgovinske napetosti

Kada je 2015. predstavljen plan Made in China 2025, izazvao je val kritika jer je otvoreno favorizirao kineske proizvođače na štetu stranih konkurenata. Kina je nakon toga javno ublažila retoriku oko plana, no nije odustala od njegovih ciljeva, osobito nakon američkih sankcija koje su posljednjih godina usporile njezin tehnološki razvoj.

Uspjesi u brodogradnji i električnim automobilima, zaostatak u zrakoplovstvu

Prema izvješću komore, Kina je ostvarila tehnološku dominaciju u brodogradnji, brzom željezničkom prometu i električnim automobilima, no nije dosegnula zadane ciljeve u zrakoplovstvu, naprednoj robotici i rastu dodane vrijednosti u proizvodnji.

Domaći putnički zrakoplov C919, unatoč velikim ulaganjima, i dalje značajno ovisi o američkim i europskim dijelovima. Iako je automatizacija industrije porasla, primarno je rezultat implementacije strane tehnologije.

Usto, stopa rasta dodane vrijednosti u proizvodnji pala je na 6,1 % u 2024., u odnosu na 7 % iz 2015. godine, znatno ispod ciljanih 11 %.

„Svi bi trebali biti sretni što Kina nije ispunila cilj rasta proizvodnje“, izjavio je Jens Eskelund, predsjednik Europske gospodarske komore u Kini. „Nisu ispunili vlastiti cilj, ali smatram da su svejedno postigli izvanredne rezultate.“

Veliki napredak unatoč neispunjenim ciljevima

Unatoč propuštenim ciljevima, Kina je danas zaslužna za 29 % svjetske proizvodne dodane vrijednosti, što je gotovo jednako udjelu SAD-a i Europe zajedno.

PROČITAJTE JOŠ 'Igra se velika igra: Trump već ima nasljednika, Kinezi su majstori strpljenja, a Europa...'

„Prije 2015., u mnogim, mnogim kategorijama Kina nije bila izravni konkurent Europi i Sjedinjenim Američkim Državama“, podsjetio je Eskelund, ukazujući na impresivnu transformaciju kineskog gospodarstva u samo deset godina.

Xi Jinping
  • Xi Jinping
  • Xi Jinping
  • Xi Jinping
  • Xi Jinping
  • Xi Jinping
    +4
Xi Jinping Izvor: Profimedia / Autor: Frans Sello Waga Machate / Alamy / Alamy / Profimedia

Američke sankcije potaknule domaći razvoj

Kako bi obuzdao kineski tehnološki napredak, Washington je uveo niz mjera ograničenja izvoza vrhunske tehnologije. Nedavno su uvedene nove izvozne dozvole za umjetno inteligentne čipove američkih tvrtki Nvidia i AMD, čime je Kina dodatno potaknuta na razvoj vlastitih rješenja.

„Ograničenja su nas natjerala da sami proizvodimo ono što smo prije jednostavno kupovali“, rekao je Lionel M. Ni, osnivač i predsjednik kampusa Sveučilišta za znanost i tehnologiju Hong Konga u Guangzhouu.

Jedan od primjera kineskog odgovora je lansiranje pametnog telefona Huawei Pura 70, koji sadrži 33 domaće komponente, a samo pet ih je uvezeno. Huawei, koji je još 2019. stavljen na američku crnu listu, prošle je godine predstavio i vlastiti operativni sustav potpuno neovisan o Androidu, piše CNBC.

Huawei kao simbol novog smjera

Huawei je u 2024. ostvario rast prihoda od 22 %, što je najbrži rast od 2016. godine, ponajviše zahvaljujući oporavku potrošačkog segmenta. Tvrtka je prošle godine uložila 20,8 % svojih prihoda u istraživanje i razvoj, daleko iznad zacrtanog cilja od 10 %.

„Europa treba ozbiljno preispitati samu sebe“, upozorio je Eskelund. „Čine li europske tvrtke dovoljno da ostanu na čelu tehnološkog razvoja?“

Za usporedbu, nizozemski ASML je uložio 15,2 % neto prihoda u istraživanje i razvoj, dok je Nvidia uložila 14,2 %.

Utrka koja stvara gubitke

Unatoč golemim ulaganjima, kineski industrijski napredak nije bez posljedica. Na tržištu električnih automobila zavladao je cjenovni rat, pri čemu brojni proizvođači bilježe gubitke u pokušaju da nadmaše konkurenciju. Fenomen ekstremne unutarnje konkurencije u Kini poznat je pod nazivom „neijuan“ ili „involucija“.

„Moramo biti svjesni da uspjeh Kine nije postignut bez problema“, istaknuo je Eskelund. „Vidimo da u mnogim industrijama to nije dovelo do zdravog poslovanja.“

Dodao je kako je težnja za ispunjenjem ciljeva Made in China 2025 doprinijela pojavi involucije te povećala globalne sigurnosne zabrinutosti zbog kineskog uspona u sektoru napredne proizvodne opreme.

Usporavanje rasta i poticaji potrošnji

U godišnjem izvješću o radu kineske vlade u ožujku, premijer Li Qiang pozvao je na zaustavljanje involucije, u skladu s direktivama donesenima na sastanku Politbiroa prošle godine.

Međutim, usporavanje gospodarskog rasta i dalje je prisutno. Prema analizi CNBC-a, 20% kompanija kotiranih na kineskim burzama prijavilo je gubitke u 2024., a uz one koje su ranije poslovale s minusom, ukupan udio tvrtki koje su završile godinu u gubitku popeo se na 48%.

Peking je ove godine naglasio da mu je prioritet povećanje domaće potrošnje, no i dalje postoji zabrinutost da će rast proizvodnje nadmašiti kapacitete domaćeg tržišta.

Na pitanje o konkretnim mjerama za rješavanje problema prevelikog kapaciteta proizvodnje, Eskelund je zaključio: „I mi s nestrpljenjem iščekujemo odgovore.“