Naime Trumpov carinski rat zaprijetio je i uplašio gotovo sva svjetska, ali i europska gospodarstva koja su trenutačno pristala na pregovore i moguće ustupke. Učinili su to svi osim Kine, zemlje koja je Americi odgovorila carinskom odmazdom. Ali 'fatalan odgovor' rezultirao je novim, još snažnijim odgovorom Pekinga.

Kineska vlada naložila je svojim tvrtkama da bez odobrenja politike nema izvoza rijetkih minerala koje SAD uvozi gotovo 70 posto. Bez kineskih rijetkih minerala, poput litija, nema razvoja novih američkih tehnologija, niti vojne industrije. Tržišta i burze odmah su odgovorili na takvu radikalnu mjeru Pekinga jer se dugoročno može odraziti na financijska tržišta, posebno bankarski sustav EU-a.

Što kad bi Kina prodala emeričke državne obveznice?

Profesor Ivan Dino Dogan ocijenio je da se svijet nalazi usred trgovinskog, ali i geopolitičkog rata. Dodao je da je najopasniji kineski adut to što drži čak 800 milijardi dolara američkih državnih obveznica.

'Ako ih odluče prodati, kamate u SAD-u rastu, što pogoršava financijsku situaciju američke administracije, a najviše bi stradali najsiromašniji', istaknuo je Dogan za HRT.

Na pitanje je li Trump svjestan posljedica, odgovara: 'Trump nije hazarder, on je poslovni čovjek. No, za razliku od Kine, koja razmišlja strateški, Amerikanci su orijentirani na kratkoročne profite.'

Banke otpuštaju, razlike u plaćama su goleme

Govoreći o stanju u europskom bankarskom sektoru, Dogan upozorava da bi recesija mogla dovesti do ozbiljnih otkaza u financijskim institucijama.

'U kriznim se situacijama često rade duboki rezovi. Gase se cijeli slojevi menadžmenta, smanjuje se broj radnika, a sve pod krinkom povećanja efikasnosti', rekao je.

Komentirao je navode o ogromnim razlikama u plaćama u bankarskom sustavu, gdje zaposlenici na šalterima navodno imaju plaće ispod 800 eura neto dok šef poslovnice može imati i do 10.000, a najviši menadžeri i 20.000 eura. Upravo ti ljudi na prvoj liniji – prvi bi mogli dobiti otkaz.

Dogan smatra da su otkazi izgledni zbog automatizacije, ali i novih modela rada poput shared service centara. Time se gase funkcije u manjim zemljama, a centraliziraju u jeftinijim regijama.

'Više se ni ne sjećam kad sam zadnji put bio u banci. Sve obavljam online', rekao je, dodavši da će se banke sve više digitalizirati, a ljudski rad sve više zamjenjivati tehnologijom.

Hrvatska zaboravila na vlastite resurse?

Dogan je bio vrlo kritičan prema provedbi nacionalne razvojne strategije, osobito kada je riječ o upravljanju resursima. Posebno je istaknuo potencijal Hrvatske u području pitke vode.

'Treći smo po rezervama u EU, a da to uopće ne znamo iskoristiti. Tako nećete vidjeti našu vodu u Francuskoj, a njihovu ćete naći i u Čileu i na Novom Zelandu', upozorio je.

Na kraju je podsjetio da je strategija donesena prije tri godine, a nitko se, kaže, ne pita tko je odgovoran za njezinu provedbu.

'Postavili smo ciljeve do 2030., a sada je 2025. Gdje smo? Što smo ostvarili? I tko je za to odgovoran?' istaknuo je.