Kina je obustavila izdavanje izvoznih dozvola za skupinu rijetkih zemnih metala i industrijskih magneta, čime je zaoštrila tehnološko-trgovinski sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama. Riječ je o sirovinama ključnim za modernu tehnologiju – od pametnih telefona i električnih automobila do sofisticiranih obrambenih sustava, piše Fast Company.

Potez Pekinga, koji dolazi kao odgovor na američke trgovinske politike, mogao bi imati dalekosežne posljedice na globalno gospodarstvo. Iako se zasad odnosi na ograničen broj elemenata i proizvoda, riječ je o resursima čiji se globalni opskrbni lanci teško mogu brzo rekonstruirati bez kineskog sudjelovanja.

Kina trenutačno kontrolira približno 70 posto svjetske proizvodnje rijetkih zemnih metala, ali još je važnije to što drži 85 do 90 posto kapaciteta prerade – složenog industrijskog procesa koji sirovu rudu pretvara u korisne materijale za primjenu u industriji. Drugim riječima, čak i ako se ti metali iskopaju izvan Kine, bez kineskih postrojenja za preradu oni ostaju industrijski neupotrebljivi.

Zabrana obuhvaća elemente poput samarija, gadolinija, terbija, disprozija, lutecija, skandija i itrija. Ti metali nužni su za izradu magneta visokih performansi, a koji se koriste u električnim motorima, robotici, zrakoplovstvu, satelitskoj tehnologiji, ali i u oružanim sustavima.

Peking je dodatno ograničio izvoz gotovih magneta izrađenih od rijetkih metala. S obzirom na to da Kina proizvodi oko 90 posto globalnih količina takvih magneta, i ovaj aspekt zabrane ima potencijalno velik utjecaj.

Industrije koje bi mogle biti pogođene

Automobilska industrija

Električna i hibridna vozila koriste motore temeljene na neodimijskim magnetima, a njihova nestašica mogla bi ozbiljno usporiti proizvodnju. Procjene govore da bi se šest mjeseci nestašice moglo pretvoriti u gubitak više od pet milijuna vozila i više od 150 milijardi dolara prihoda.

Tehnologija i elektronika

Uređaji poput pametnih telefona, slušalica i prijenosnih računala oslanjaju se na rijetke metale za funkcije poput zvuka, vibracije i memorije. Tvrtke poput Applea, Western Digitala i Seagatea ovise o tim resursima za baterije i pohranu podataka.

Obnovljivi izvori energije

Jedna vjetroturbina snage tri megavata sadrži oko dvije tone rijetkih metala. Bez stabilne opskrbe projekti izgradnje vjetroelektrana i solarnih sustava mogli bi godinama kasniti, što bi ugrozilo energetske i klimatske ciljeve.

Obrambena industrija

Zabrana izravno pogađa i vojne projekte. Jedan borbeni avion F-35 sadrži više od 400 kilograma rijetkih metala, a moderni razarači i podmornice koriste ih i nekoliko tona. Američko ministarstvo obrane već je upozorilo da bi poremećaji u opskrbi mogli ugroziti nacionalnu sigurnost.

Zdravstvo

MRI uređaji i drugi dijagnostički alati, posebno oni koji koriste samarij-kobalt magnete, već sada se oslanjaju na ograničene izvore. Svako kašnjenje u nabavi rezervnih dijelova ili novih uređaja povisuje troškove i usporava dijagnostiku.

Potrošačka elektronika

Proizvodi poput bežičnih slušalica, električnih četkica i manjih kućanskih uređaja također ovise o malim, ali snažnim motorima na bazi rijetkih metala. Čak i osnovna elektronika mogla bi poskupjeti.

Teška industrija i robotika

Industrijski roboti i precizni strojevi za obradu metala, koje koriste, primjerice, ABB i Fanuc, ovise o visokospecijaliziranim komponentama koje uključuju rijetke metale. Uslijed nestašice moglo bi doći do zastoja u proizvodnji i otpuštanja. Može li SAD odgovoriti na to? Ne tako skoro.

Ranjivost industrija

SAD trenutačno nema dovoljno kapaciteta za preradu rijetkih metala. Tvrtka MP Materials, koja djeluje u Nevadi, jedina je domaća opcija, ali s vrlo ograničenim kapacitetima. Iako je nedavno otvorila tvornicu magneta u Teksasu, očekuje se da će do kraja 2025. proizvoditi samo 1000 tona godišnje, što je manje od jedan posto kineske proizvodnje iz 2018.

I dok američka vlada ulaže u rudarstvo i proizvodne lance – uključujući 3,2 milijarde dolara kroz zakon nazvan Inflation Reduction Act – ti će projekti trebati godine da postignu operativnu razinu. U međuvremenu, američka obrambena industrija, proizvodnja električnih vozila i energetski sektor ostaju ranjivi.

Kina je već 2010. zabranila izvoz Japanu zbog ribarskog spora. Od 2023. ograničila je i izvoz galija, germanija, antimona, grafita i volframa. Logično je bilo očekivati da će, u trgovinskom ratu, iskoristiti najmoćnije oružje koje ima: gospodarsku ovisnost Zapada o rijetkim zemnim metalima.

Amerika može uložiti milijarde, ali bez nekoliko godina teškog rada ostat će talac Kine, smatra stručnjak Andrew Barron te tvrdi: 'Rat za sirovine nije počeo. On je već gotov. Kina je pobijedila.'