Komentirajući najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o inflaciji, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u utorak da bi prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj ove godine mogla biti ispod tri posto te da će i dalje biti nešto viša nego u eurozoni
Vujčić je na osječkom Ekonomskom fakultetu sudjelovao na okruglom stolu guvernera regionalnih središnjih banaka 'Inflacija i tehnologije plaćanja u svijetu koji se brzo mijenja'. U izjavi novinarima kazao je da je najnoviji podatak DZS-a o usporavanju inflacije s u veljači zabilježenih 3,7 na 3,2 posto u ožujku u skladu s očekivanjima HNB-a.
'Očekujemo da će inflacija postupno padati i da ćemo prosječno ove godine imati stopu ispod tri posto. Međutim razlika u odnosu na eurozonu ostat će pozitivna zbog toga što hrvatsko gospodarstvo raste znatno brže od gospodarstva eurozone, kao i plaće, koje su rasle brže nego u eurozoni', ocijenio je guverner.
vezane vijesti
Cijene hrane usporavaju rast
Na upit može li se i kada očekivati usporavanje inflacije u sektoru hrane zbog predstojeće turističke sezone, Vujčić smatra da 'cijene hrane blago usporavaju rast', a da je, od dva glavna doprinosa inflaciji u Hrvatskoj - rasta cijena usluga i hrane - veći problem rast cijena usluga.
'Cijene hrane donekle su pratile ono što se događalo u eurozoni i drugim zemljama, ali su u Hrvatskoj rasle nešto brže. Kako se lagano ispuhuje ovaj efekt rasta plaća, koji je bio snažan prošle godine, očekujemo da će se i ta stopa inflacije smanjivati', ustvrdio je guverner Vujčić.
No smatra da u tom segmentu postoje neke neizvjesnosti, vezane uz kretanje cijena hrane i osnovnih prehrambenih namirnica na svjetskom tržištu, a što je djelomice vezano uz vremenske uvjete i klimatske promjene.
Na upit o podacima Eurostata o inflaciji u eurozoni od 2,2 posto te što se može očekivati s obzirom na nesigurnost koja dolazi s druge strane Atlantika, a povezana je s rastom carina, Vujčić ističe da se najznačajniji rizici za povišenu inflaciju u Hrvatskoj i dalje odnose na manjak radne snage na tržištu rada, spor rast produktivnosti, nestabilne cijene energije i sirovina te negativan utjecaj mogućih novih trgovinskih troškova i ograničenja uslijed šire geopolitičke nesigurnosti.
Digitalni euro kao solucija za plaćanje na svakom platnom mjestu
Na skupu se govorilo o konceptu digitalnog eura, a on bi, navodi Vujčić, u budućnosti trebao još više unaprijediti platni sustav u Europi na način da stvori europsku soluciju za plaćanje na svakom platnom mjestu, karticom ili mobilnom aplikacijom.
'Dok domaći platni sustavi već prelaze na gotovo trenutne i troškovno učinkovite digitalne kanale, mnoge prekogranične transakcije i dalje su spore, skupe i složene. U tom kontekstu Europska središnja banka istražuje ideju jedinstvene digitalne valute koja bi se koristila paralelno s gotovinom. Digitalno euro osnažio bi europski monetarni suverenitet, a potrošačima i poduzećima pružio bi siguran i učinkovit platni instrument koji bi neometano funkcionirao diljem Eurosustava. Za susjedne regije digitalni euro mogao bi poslužiti kao most prema naprednijim financijskim sustavima, povezujući lokalna gospodarstva s najvećim područjem jedinstvene valute na svijetu', rekao je guverner HNB-a.
Pojasnio je i da digitalni euro ne znači to da gotovine neće biti, već će građani, uz gotovinu, imati digitalnu varijantu centralno-bankarskog novca, a koji će biti u digitalnom novčaniku kao digitalna gotovina.
Na skupu su, uz guvernera HNB-a, o aktualnim temama i monetarnim politikama regionalnih središnjih banaka raspravljali guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije Anita Angelovska Bezhoska, v. d. guvernera Banke Slovenije Primož Dolenc, guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović te član Izvršnog odbora Europske središnje banke Piero Cipollone.
Pazi se na integritet, stabilnost i suverenitet
Cipollone je naveo da je budući cilj jasan: mora se razviti sigurnije i pristupačnije alternative koje će globalna plaćanja učiniti jeftinijima, bržima i transparentnijima, a da se pritom ne dovedu u pitanje integritet, stabilnost i suverenitet.
'Vrijeme za akciju je sada. Inovacijama, interoperabilnošću i predanošću otvorenim financijskim tržištima možemo izgraditi globalni platni sustav koji je otporan na geopolitičke promjene te koji može poduprijeti gospodarski rast i financijsku uključenost diljem svijeta', naglasio je u svom govoru Cipollone.
