Val štrajkova koji su pokrenuli obrazovni sindikati sa zahtjevima za dodatnim povećanjem plaća, kojim bi se ispravile nepravde prema prosvjetnim radnicima, nastavlja se ovaj tjedan. Vlada je zauzela čvrsto stajalište da neće prihvatiti njihove zahtjeve niti platiti vrijeme provedeno u štrajku. Provjerili smo kolike su plaće u prosvjeti i usporedili ih s primanjima drugih javnih službenika
Drugo mirenje između obrazovnih sindikata i predstavnika Vlade prošli četvrtak završilo je bez dogovora te su predstavnici sindikata za ovaj tjedan najavili nastavak akcija. Slijedi nam pet regionalnih cirkularnih štrajkova u iduća dva tjedna.
vezane vijesti
Podsjetimo, sindikalne akcije predvode tri obrazovna sindikata - Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja - te traže korekciju koeficijenata za izračun plaća učitelja, nastavnika i profesora, povećanje osnovice za plaće od 10 posto, uvođenje takozvanog sektorskog dodatka umjesto nekadašnjeg prosvjetnog dodatka, izuzimanje učitelja iz postupka ocjenjivanja te odgodu uvođenja modularne nastave u srednjim školama na godinu dana.
Treba naglasiti da najveći obrazovni sindikat - Sindikat hrvatskih učitelja - ne podržava štrajk jer smatra da zahtjevi najvećim dijelom nisu opravdani.
Kako se formiraju plaće državnih i javnih službenika?
Plaće državnih i javnih službenika u Hrvatskoj formiraju se na temelju složenosti posla, koeficijenata, osnovice za obračun plaće, kolektivnih ugovora i specifičnih sektorskih propisa, uz mogućnost dodataka i napredovanja tijekom karijere.
Glavni elementi za izračun plaće su osnovica i koeficijenta složenosti posla. Osnovica za sve državne i javne službenike je ista i određuje se kolektivnim ugovorom. Prema zadnjem sporazumu, ona za 2025. godinu iznosi 947,18 eura bruto za razdoblje od 1. siječnja 2025. do 31. siječnja, 975,60 eura bruto od 1. veljače do 31. kolovoza te 1004,87 eura bruto od 1. rujna pa nadalje.
Koeficijentima se vrednuje složenost poslova za svako radno mjesto u javnim i državnim službama, a oni su regulirani uredbom Vlade. Plaću čini umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta te ona može biti uvećana raznim dodacima, poput stimulacija, dodataka za posebne uvjete rada, za odvojeni život, terenskih dodataka i sl.
I Vlada je uvjerena da nema razloga za štrajk, s obzirom na sve ono što je u tom sektoru napravljeno posljednjih godina. Iz Ministarstva obrazovanja izašli su s podacima prema kojima su od početka mandata Vlade plaće zaposlenih u obrazovanju porasle više od 60 posto.
'U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto. U visokom obrazovanju od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura', poručili su iz Ministarstva.
Reforma koeficijenata 2024.
Reforma koeficijenata plaća u državnim i javnim službama, provedena 2024. godine, donijela je značajne promjene s ciljem povećanja pravednosti, transparentnosti i privlačnosti rada u javnom sektoru. Ključna postignuća ove reforme su povećanje te ujednačavanje plaća za iste poslove, povećanje najnižih plaća, kao i dodataka na njih te smanjenje broja radnih mjesta.
Prosječno povećanje koeficijenata za obračun plaća iznosilo je 32 posto (od ožujka 2023. do ožujka 2024. godine). Za deficitarna zanimanja, poput informatičke struke, ostvarena su veća povećanja kako bi se privukli i zadržali stručnjaci u tim područjima.
Uspostavljena je platna ljestvica sa 16 platnih razreda, s koeficijentima za obračun plaće u rasponu od 1 do 8, što je omogućilo formiranje jednakih plaća za poslove iste složenosti, neovisno o resoru ili službi. Najniže plaće u državnoj službi povećane su na 1226 eura bruto dok su u javnim službama povećane u prosjeku za 13,5 posto.
Nakon prošlogodišnje reforme koeficijenta bilo je nezadovoljstva među pojedinim skupinama, a štrajk pod vodstvom tri prosvjetna sindikata prva je ozbiljnija akcija izazvana neslaganjem s njome.
Obrazovni sindikati usporedili su rast plaća različitih profesija unutar javnog i državnog sektora unazad godinu dana, nakon provedene reforme koeficijenata, i zaključili da su prosvjetni radnici opet zakinuti u odnosu na druge profesije.
Prema podacima sindikata, neto plaća u 2024. nakon rasta koeficijenata, a u odnosu na onu iz 2023., redovitom profesoru u trajnom izboru na fakultetu porasla je 14 posto, učitelju, nastavniku i asistentu 15 posto, vojnicima 31 posto, policijskim službenicima 34 posto, doktorima medicine 39 posto, sucima općinskog suda 59 posto, a državnim tajnicima 75 posto.
Kako su se mijenjali koeficijenti?
Mogu li prosvjetni sindikati ugovoriti podizanje osnovice?
Kada je riječ o drugom bitnom zahtjevu sindikata za podizanje materijalnih prava, onom o rastu osnovice za 10 posto, važno je znati da je osnovica za 2025. već utvrđena, a pregovore o novoj za 2026. Vlada ionako planira pokrenuti za dva mjeseca. Pritom treba naglasiti da se ona odnosi na sve zaposlenike u javnom sektoru te obrazovni sindikati sami ne mogu ugovarati visinu njezina rasta.
Prije reforme koeficijenti učitelja i nastavnika kretali su se od 1,124, koliko su imali početnici, do 1,614 za učitelje savjetnike. U reformi najniži koeficijent (strukovni učitelj 2) povećan je na 1,64, na razinu najviših prosvjetnih koeficijenata prije reforme. S druge strane, gornja granica koeficijenata podignuta je na 2,76 (nastavnik - izvrsni savjetnik). Pritom treba naglasiti da je u reformi bivši prosvjetni dodatak ušao u koeficijente.
Koeficijenti su značajno rasli i za druge profesije unutar javnih službi, a u gornjoj tablici nalaze se njihovi rasponi za neke profesije u tom sustavu. Vidljivo je da su koeficijenti za učitelje i nastavnike u osnovnom i srednjem školstvu u sličnom rangu kao i koeficijenti informatičara, medicinskih sestara i stručnjaka u sustavu socijalne skrbi.
Koeficijenti za nastavnike i profesore na sveučilištu odgovaraju pak onima doktora medicine.
Prema službenim podacima, prosječna plaća učitelja u osnovnim školama koji nisu napredovali, odnosno imaju temeljni koeficijent za obračun plaće 2,01, iznosila je u siječnju 1481 euro neto, a najviše zvanje koje mogu ostvariti ono je izvrsnog savjetnika (koeficijent 2,62). Prosječna dob te skupine učitelja iz osnovnih škola je 54 godine, a prosječna neto plaća u siječnju im je bila 2132 eura.
Osnovna učiteljska plaća veća je od prosječne plaće u državi
Prosječna plaća nastavnika u srednjim školama s temeljnim koeficijentom (2,01) u siječnju je iznosila 1589 eura neto. I kod srednjoškolskih nastavnika najviše zvanje do kojeg mogu napredovati ono je izvrsnog savjetnika, a njihova prosječna dob je 56 godina. Prosječna plaća toj je skupini u siječnju bila 2186 eura neto.
Napomenimo da su ovo plaće prije povišice koja je stigla u veljači (porast osnovice od tri posto), s time da iznos prosječnih primanja za veljaču još nije poznat.
Kad se usporede plaće učitelja i nastavnika s prosječnom neto plaćom u državi, koja je u siječnju iznosila 1392 eura, vidljivo je da je ona osnovna učiteljska veća za 89 eura, a nastavnička za 197 eura. Oni koji napreduju do najvišeg zvanja - izvrsnog savjetnika - mogu imati i primanja veća od prosjeka za preko 700 eura.
Cjelokupan pregled koeficijenata za pojedina radna mjesta u javnim službama možete pronaći OVDJE, a pomoću KALKULATORA obračuna plaća za javne službe možete usporediti one za pojedina radna mjesta, što uključuju i različite dodatke.
Zadiranje u koeficijente neposredno nakon provedene reforme vrlo je osjetljivo pitanje. U Vladi su svjesni toga da bi eventualno popuštanje sindikatima moglo otvoriti Pandorinu kutiju i dovesti do novih štrajkova.
